Iz zida u prostor

Peto izdanje Muzeja ulične umjetnosti od 24. do 31. kolovoza u Zagrebu

Sandra Sabovljev

Zagreb će idućega tjedna opet postati centar ulične umjetnosti, a staru vojnu bolnicu u Vlaškoj okupirat će »stritartisti« iz Izraela, Njemačke, Kine, Mongolije, Srbije, Bosne i Hrvatske



ZAGREB » Pripreme za peto izdanje Muzeja ulične umjetnosti, koje će održati od 24. do 31. kolovoza u staroj vojnoj bolnici u Vlaškoj 87, u završnoj su fazi, doznajemo od direktorice MUU Ivane Vukšić. 


   Zagreb će idućega tjedna opet postati centar ulične umjetnosti, a staru bolnicu u Vlaškoj okupirat će »stritartisti« iz Izraela, Njemačke, Kine, Mongolije, Srbije, Bosne i Hrvatske i udahnuti joj kreativnu energiju i novi vizualni identitet. Baš kao u biblijskoj prispodobi, umjetnici će svoj kreativni svijet stvarati sedam dana, a posljednjeg dana, u nedjelju, 31. kolovoza, radovi će stati i Muzej ulične umjetnosti će svoja vrata otvoriti posjetiteljima koje će kroz čitav postav voditi kustosica Vjekica Buljan. 


  Jaka imena


– Glavni zaokret u ovogodišnjem konceptu predstavlja naglasak na site-specific instalacijama za razliku od murala koji su bili najzastupljeniji prijašnjih godina. Umjetnici poput ESH-a, Ema Ema Emae i Marija Kolarića, s kojima surađujemo niz godina, već su prošle godine izašli iz dvondimenzionalnosti zida u prostor. Ideja nam je od početka bila direktno uključiti promatrača u iskustvo umjetničkog djela, gdje su napušteni/zanemareni javni gradski prostori pružali aktivni arhitektonski okvir za murale – objašnjava novu koncepciju i stare ciljeve projekta direktorica MUU-a. 



Ovogodišnji novitet MUU-a je video program nastao u suradnji s Columbia University New York, gdje je odabir radova izvršio Bruno Pogačnik Wukodrakula, koji je tamo nedavno diplomirao.    Saznajemo da se filmski program sastoji od dvadeset kratkih filmova umjetnika iz cijeloga svijeta, a u kojemu sudjeluju neki od najinteresantnijih umjetnika današnjice. Primjerice, Maja Čule, hrvatska umjetnicu s njujorškom adresom, koja godinama plijeni pozornost na post internet kulturnoj sceni. Tu je i Jeremy Couillard, jedan od važnijih mlađih umjetnika koji u video unosi iskustva online gaming subkulture te Jon Kessler, svjetskoj javnosti poznat po svojim kinetičkim skulpturama od kojih se neke nalaze u stalnom postavu najvećih muzeja (Muzej suveremene umjetnosti New York, Withney muzej New York).


   – Ove godine pozvali smo umjetnike koji u svojem radu kroz različite pristupe, od kiparskih instalacija do konceptualnih prostornih crteža u maniri Sol LeWitta istražuju mogućnosti nekonvencionalne izvedbe rada i njegove prezentacije prema promatračima. A konačni cilj nam je, kao i svake godine, približiti suvremenu umjetnost običnom građaninu te promovirati umjetnike koji su u svojem radu avangardni i transgresivni u odnosu na medij koji istražuju – ističe Vukšić.


   Govoreći o sudionicima MUU-a, Vukšić ističe Esh iz Tuzle s kojima su od prvog projekta u Branimirovoj ulici. 


   – Emir je umjetnik koji se svom radu bavi istraživanjem tradicionalne bosanske magije i pritom se služi digitalnim tehnologijama u izvedbi radova. Tu je i Bruno Pogačnik Wukodrakula koji se godinama skrivao iza pseudonima Filijo i Puma 34. On slovi za jednog od ključnih aktera street art scene. Dolazi i Boris Hoppek, intrigantni, nekonvencionalni i provokativni njemački suvremeni umjetnik koji se bavi, između ostalog, i problemima afričkih imigranata, pokušavajući osvijestiti javnost o sve većem broju žrtava te populacije, najavljuje Vukšić samo neke od protagonista. 


   Ne zaboravlja ni Vladimira Dodiga Trokuta kojega ne treba posebno predstavljati. On je široj javnosti poznat kao osnivač Antimuzeja i pasionirani sakupljač, ali i autor brojnih intervencija i performansa. 


   Rezimirajući dosadašnji doseg ove manifestacije, Ivana Vukšić ističe da je svaki MUU do sada bio priča za sebe jer se odvijao u različitim sociološkim mikrosvjetovima. 


  Zagrebački brend


– Branimirova je bila kao početak i tada je malo je ljudi vjerovalo u uspjeh projekta. Dugave koje su bile ključne, jer smo tada prešli Savu i ušli u dijelove grada u kojima se zadnjih tridesetak godina apsolutno ništa nije događalo. Nastavak te priče bio je novozagrebački kvart Siget da bi prošle godine revitalizirali napušten i devastiran spomenik kulture u samom centru grada (Vojna bolnica) i od jednog ne-mjesta stvorili novo kulturno žarište. 


   – MUU je od svog prvog izdanja bio skroman projekt koji si je dao zadatak promijeniti izgled zagrebačkih ulica, pozitivnom kreativnom energijom oživjeti zaboravljene dijelove grada, educirati ljude o građanskom aktivizmu i o snazi koju svaki od nas ima da promijeni svijet oko sebe. Željeli smo umjetnost vratiti u svakodnevicu jer smatramo da ona ima iznimnu terapeutsku moć. 


   U pet godina intenzivnog bavljenja gradom i ljudima koji čine taj grad svega smo se nagledali, ali najviše ćemo pamtiti nasmijana lica ljudi kada nastanu prvi crteži. Ukratko, od malog pionirskog projekta MUU je izrastao u zagrebački brend o kojem pišu važni svjetski vodiči i turistički magazini – zadovoljno rezimira rezultate Vukšić veseleći se radu u sljedećoj petoljetci MUU-a.