ZAGREB Na moć dijaloga kontinuirano nas, iako često posve neuspješno, podsjeća suvremeno društvo koje se deklarira tolerantnim, a u suštini krije duboku isključivost. Upravo na ideji nasušne potrebe dijaloga počiva i najvažnija izložba na domaćoj likovnoj sceni – ona koja se sutra otvara u Galeriji Klovićevi dvori i koja kao svoje blistave atribute ističe tri slike Gustava Klimta.

No izložba »Izazov moderne: Zagreb – Beč oko 1900.« važna je iz još barem tri razloga. Prvo, pomoći će nam shvatiti žilavu fascinaciju bečkim fin de siècleom, neiscrpnom temom brojnih kulturoloških projekata koji postavljaju pitanje kako to da je jedan grad, unatoč političkim i ekonomskim krizama, tradicionalnom i konzervativnom društvenom okviru, postao mjesto rođenja moderne i pozornica jednog od najoriginalnijih i najinventivnijih razdoblja na području umjetnosti i arhitekture, glazbe i književnosti, psihologije i filozofije.

Drugo, jasnijim će svjetlom obasjati ambivalentni odnos Zagreba i Beča te, posredno, provincijalno stremljenje naše metropole nedostižnim bečkim standardima u kulturi i društvu. Jer ako postoji frustracija koju Zagreb ni sam sebi ne može priznati, to je frustracija time što nije Beč. (Jedna zanimljivost: na prvim putovanjima cara Franje Jospa I. monarhijom, Zagreb mu je bio tek usputna stanica na putovanju prema Rijeci i Lombardiji.)

Treće, natjerat će nas ova izložba da svježim pogledom odmjerimo velikane naše likovne umjetnosti s prijelaza stoljeća i podsjetimo se zašto zbilja jesu velikani – unatoč tužnoj činjenici da hrvatski umjetnici fin de sièclea danas ne predstavljaju nikakav pojam u Beču, mjestu njihova školovanja i prvih uspjeha.

Fokus na Klimta

Prokušano učinkovit marketing Galerije Klovićevi dvori ovu će izložbu učiniti događajem sezone fokusirajući se na Klimta – to je ono što široka publika želi. Radi se o samo tri platna, ali kakva! Njegove »Prijateljice (sestre)« stigle su na Gornji Grad u posebnom kombiju za prijevoz vrijednih umjetnina; platno je zatim cijeli dan »odležalo« na aklimatizaciji, kao i druga dva ulja na platnu: »Glava žene na crvenoj pozadini« iz 1897/98. godine te »Varljive svjetlosti« iz 1903. godine, remek-djelo koje se dugo smatralo izgubljenim, a onda je 1989. godine pronađeno u privatnoj zbirci. Slika je tematski vezana uz praznovjerno tumačenje o postojanju duhova i nadnaravnih bića koja se pojavljuju noću i magičnom svjetlošću mame ljude, koji očarani varljivom igrom svjetlosnih spotova kojima se nastoje približiti, odlaze sve dublje u mrak i sigurnu smrt.

Osim ova tri platna, bit će izloženi i Klimtovi crteži za »Beethovenov friz«, zatim »Borik zimi« i »Alegorijska figura/Mladić Goethe s raširenim rukama« Kolomana Mosera, reljefi Georga Klimta, brata Gustava Klimta, dva naslonjača s potpisom Josepha Hoffmana te stol koji je oblikovao Adolf Loos i brojne druge umjetnine.

Hrvatska strana

Hrvatsku stranu predstavlja Vlaho Bukovac – njegova »Sredina ljeta« iz 1903. godine nalazi se u bečkom Belvedereu, a ovo je prvi put da će je vidjeti domaća publika. Od dragulja izložbe tu je i skulptura »Majčina briga« Ivana Meštrovića, smještena u Muzeju lijepih umjetnosti u Budimpešti, koja će pred domaćom publikom biti izložena nakon čitavog stoljeća. Tu je i »Madame Wittgenstein« Ivana Meštrovića, (skulptura supruge Karla Wittgensteina, mecene našeg umjetnika).

Kao što intrigira odnos Beča i Zagreba, tako na ovoj izložbi, koja se održava u godini hrvatsko-austrijskog prijateljstva, intrigiraju paralele između Klimta i Bukovca, koje je na jučerašnjem obilasku postava novinarima apostrofirala kustosica Petra Vugrinec.

– Oba su umjetnika najprije ostvarila zavidnu karijeru te bila prihvaćena od istih koji su ih poslije, kada su postali vođe odcijepljenih društava, kritički odbacili. Obojica izlažu na venecijanskom bijenalu, Bukovac na II. izložbi 1897., a Klimt na III. izložbi 1899. Oba bivaju prepoznata na Svjetskoj izložbi u Parizu 1900. Klimt za sliku Filozofija dobiva Médaille d’honneur, a Bukovac za svoj nastup srebrnu medalju. Obojici umjetnika priklonile su se mlađe generacije umjetnika, ali nikad nisu postali profesorima akademije likovnih umjetnosti u svojim matičnim sredinama – ističe Vugrinec.

Izložba se otvara sutra navečer, a svečanosti će nazočiti i predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović pod čijim se pokroviteljstvom i odvija.