ZAGREB »Ako želite biti dobar fotograf morate izaći izvan okvira, milijun fotografa bore se za svoje mjesto, svi žele biti sigurni i ‘mainstream’, no istaknuti se možete samo kada ste drugačiji«, rekao je američki fotograf Sandro Miller, kojemu se u Galeriji Bačva HDLU-a upravo održava izložba »Malkovich, Malkovich, Malkovich: Hommage fotografskim majstorima«.

Miller je na predavanju u petak, koje je okupilo fotografe amatere i profesionalce, istaknuo kako fotograf mora vjerovati u svoju ideju, ne raditi pod utjecajem drugih i ne odustajati od onoga u što vjeruje.

»Zbog digitalnih kamera mnogi misle da su fotografi, ali zapravo nisu, Instagram možda jest dobra platforma, ali nije mjesto gdje ćete se dokazati kao fotograf«, rekao je.

Objasnio je kako inspiraciju može dobiti iz bilo čega, poglavlja knjige, pjesme na radiju, dječjeg crteža, pukotine u zidu. »Ako imate otvorene oči i srce ideje će doći same«, napomenuo je.

»Zaboravite pravila ako želite dobru fotografiju, slušajte sebe, snimajte ono što je vama zanimljivo i za što mislite da bi moglo biti zanimljivo drugima«, poručio je.

Fotografija Picassa promijenila mu je život

Fotografijom se počeo baviti prije više od četrdeset godina, nakon što je u nekom časopisu vidio poznatu fotografiju Irvinga Penna na kojoj je bio Picasso. Kao šesnaestogodišnjak iz pune ljubavi, ali disfunkcionalne obitelji, tražio je nešto kako bi se osjećao živim.

»Nisam znao tko su Picasso ili Penn, časopis sam kupio vjerojatno zato što mu je na naslovnici bila gola žena, ali ta je fotografija toliko intrigantna da sam do kraja tjedna saznao sve što sam mogao o obojici«, rekao je.

»Ta mi je fotografija u potpunosti promijenila pogled na život i imala je sve što treba imati moćan portret – dala mi je dio tajne osobe na snimci i zaintrigirala da saznam nešto više o toj osobi«, dodao je Miller.

Tijekom karijere snimao je poznate glazbenike, sportaše, glumce, ali i ljude s ceste, pripadnike subkulture, ravnopravno ih tretirajući.

»Bez obzira je li netko filmska zvijezda ili nije sa svima njima puno razgovaram, pokazujem im ljubav i poštovanje, često im stavim im ruku na rame ili im dodirnem lice, prenesem energiju koja im govori da mi je stalo do njih«, objasnio je.

Miller kaže kako većina ljudi ispred kamere stavi ‘fasadu’, a posao fotografa je da prodru kroz nju i da se ljudi osjete ugodno i dopuste si ranjivost.

»Michael Jordan ilI Muhammad Ali cijeli su život proveli s kamerom u licu, no drugi se osjećaju neugodno, nemirni su, ponekad se tresu od straha, pa moram isprazniti studio i ostati sam s njima«, rekao je.

Sa svima koje fotografira cijelo vrijeme razgovara, raspita se imaju li djecu ili kućne ljubimce, načima teme koje bi im mogle izazvati neke osjećaje ili određene izraze lica.

Zaradom na reklamama do umjetničkog rada

Tijekom tridesetogodišnje karijere Miller se profilirao kao jedan od vodećih fotografa u oglašavanju, surađujući s brojnim klijentima poput Forbesa, American Expressa, Coca-Cole, BMW-a.

Na predavanju u HDLU predstavio je svoj umjetnički opus koji sam financira. »Zarada na komercijalnim fotografijama omogućuje mi da se bavim umjetnošću, novac koji zaradim u raznim reklamnim kampanjama reinvestiram u svoju umjetnost«, dodao je.

Na fotografskoj sceni predstavio se prije četrdestak godina ciklusom »Blues« snimljenim u njegovom gradu, Chicagu, domu bluesa.

Jaču afirmaciju doživio je s fotografijama američkih motociklista »American Bikers«, koje je prije tridesetak godina objavio New York Magazine, a koji je tada imao oko šest milijuna čitatelja

Tijekom tri godine snimio je više od 500 bajkera, obilazeći velike festivale i događaje na kojima je u šatoru imao improvizirani fotografski studio.

Približio im se govoreći da su jedinstveni, nakon čega bi najčešće pristali na fotografiranje, a osobito mu je ostao u sjećanju jedan neugodan bajker koji mu je zaprijetio da će ga ubiti ako negdje objavi njegovu fotografiju. »Na kraju je to ispao jedan od mojih najboljih portreta i sada mi nije žao što sam riskirao«, rekao je

Miller je poznat i po ciklusu »Boxing« s boksačima koje je snimao po cijelome svijetu, a zanimljiv je i ciklus »Young Americans«, s neobično odjevenim mladim ljudima koje je viđao u Chicagu.

Pozvao ih je u studio, ugasio svjetla i u mrklom mraku pričao različite priče kako bi iz njih izvukao osjećaje, a na svakoga je ‘ispucao’ po stotinu fotografija u petnaestak minuta.

Ciklus »Eyes of Morocco«, u kojemu je snimao crno-bijele ljude na crvenoj pozadini, boji Maroka, nastao je prije nekoliko godina nakon što se teško razbolio i obećao sebi da ako se oporavi više nikada neće raditi osrednje fotografije.

Malkovich je jedini mogao tako dobro odglumiti ženu

Tada je odlučio i odati počast svojim idolima, fotografskim majstorima, te je tako nastala izložba »Malkovich, Malkovich, Malkovich: Hommage fotografskim majstorima«.

Među 35 radova koje je odabrao su »Identical twins« iz 1967. godine Diane Arbus, »Beekeeper« (1981.) Richarda Avedona, portret Truman Capotea Irvinga Penna (1948.), fotografija izbjegličke majke Dorothee Lange (1936.) te fotografija Johna Lennona i Yoko Ono iz 1980., koju je Annie Leibovitz snimila nekoliko sati prije Lennonovog ubojstva.

Malkovich je za projekt odglumio niz poznatih osoba, od Andyja Warhola, Che Guevare, do Alfreda Hitchcocka, Ernesta Hemingwaya, Meryl Streep, Salvadora Dalija, a za Millera je bio jedini i logičan izbor.

»S njime surađujem već dvadeset godina, od početka mu se svidjelo kako radim, kada slavni pronađu nekoga kome vjeruju uvijek mu se vraćaju«, kaže Miller, dodajući da mu je napravio 180 portreta.

»Pomislio sam i na druge glumce, no on je jedini imao senzibilitet koji je potreban da glumite ženu. Možete li zamisliti da sam pitao Roberta De Nira da odglumi Marylin Monroe, pa vjerojatno bi me udario«, našalio se Miller.

Uz fotografije posjetitelji izložbe putem dokumentarnog filma o stvaranju projekta saznaju kako su nastale pojedine fotografije.

Kao dio popratnog programa za vrijeme izložbe prikazat će se kratki filmovi s Johnom Malkovichem – »Butterflies«, »Ecstasy«, »Hell« i »Psychogenic Fuge«.

U Zagrebu, koji je trinaesta postaja tog putujućega izložbenog projekta što se na svjetsku turneju uputio prije tri godine, izložba će biti postavljena do 9. travnja.