ZAGREB Menci Klement Crnčić (1865-1930) prvi je prepoznao kvalitetu našeg krajolika i upisao ga svojim kistom u europsku dionicu pejzažnog slikarstva. Uzdignuo je, među važnim europskim slikarima, pejzaž na visoko mjesto u hijerarhiji slikarskih tema 19. i 20. stoljeća, tematskog korpusa u kojem je do tada dominirala sakralnost.

A upravo će pejzažno slikarstvo omogućiti tektonske promjene koje će uslijediti u slikarstvu – riječi su kojima je jučer novinarima najavila retrospektivu velikog slikara Petra Vugrinec, autorica i kustosica izložbe koja se u čast 150. godišnjice slikareva rođenja otvara u Galeriji Klovićevi dvori u utorak, 16. veljače, i moći će se razgledati do 8. svibnja.

Autorica ističe da se nije vodila kronološkim pristupom, te da ova retrospektivna izložba nakon 25 godina, koliko je prošlo od posljednje takve izložbe u Umjetničkom paviljonu, donosi sasvim novo čitanje likovnog opusa jednog od najistaknutijih umjetnika hrvatske moderne, odnosno slikarstva s prijelaza 19 i 20. stoljeća.

– U prvom planu su autor i njegovi reprezentativni radovi, a to su njegovi morski pejzaži – hridi, klisure, bure, juga, maestrali i bonace, naglasila je Vugrinec dodavši da je Crnčić ovjekovječio brojne vedute Kvarnera, gdje je često slikao – od Opatije i Lovrana do Krka i Novog Vinodolskog.

150 radova

Baš kao što su francuski impresionisti ovjekovječili francuske krajolike, Cenčić je na slikarsko platno prenio pejzažni kolorit sjevernog Jadrana, dok je Celestin Medović opsesivno slikao krajolike južnog Jadrana, ponajprije Pelješca, a Ferdo Kovačević dolinu rijeke Save.

Važno je napomenuti i da je Crnčić bio prvi školovani grafičar u Hrvatskoj – školovao se u Beču kod Williama Ungera, a njegovi bakropisi svojom se tematikom osamljenosti i odumiranja obitelji kao i oporom, teškom atmosferom, mogu staviti u kontekst simbolizma.

Tijekom pripreme izložbe autorski je tim registrirao tristotinjak Crnčićevih djela na području Hrvatske i sva su katalogizirana, no posjetitelji izložbe moći će vidjeti oko 150 ulja, grafika, crteža i karikatura čime se pokriva širok vremenski i žanrovski dijapazon Crnčićeva opusa.

Vugrinec potpisuje slikarski i grafički opus, dok je njezina suradnica i koautorica izložbe Darija Alujević bila zadužena za Crnčićev pedagoški i muzejsko-galerijski rad, a Frano Dulibić za područje karikature i satire. Crnčić je naime, bio pionir i na području karikature, osnivač lista »Satir«, u kojemu je objavljivao pod pseudonimom Tuš, dajući britke i duhovite crtačke komentare ondašnjih zbivanja.

Osim kapitalnih i dobro poznatih remek-djela, poput »Djevojčice« iz 1890. i »Slavonac runi kukuruz« iz 1891., posjetitelji će moći vidjeti i dosad neizlagana i nepoznata djela poput »Djevojčice pod pergolom« iz 1901. godine, a prvi će se put izložiti i »Bakačeva kula«, slika koja krasi Ured predsjednice.

Karta više

– Crnčić je velika figura hrvatskoga slikarstva koja se svrstava u realizam, mada neka njegova djela ukazuju  na sasvim drugu perspektivu koja govori o njemu kao slikaru impresije, konstatirala je Petra Vugrinec.

Svojim je umjetničkim (slikarskim i grafičkim), pedagoškim (kao jedan od suosnivača Akademije likovnih umjetnosti) te stručnim (kao ravnatelj Strossmayerove galerije starih majstora i utemeljitelj Grafičke zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu) radom uvelike zadužio hrvatsku kulturu.

Ravnatelj GKD-a Antonio Picukarić izrazio je zadovoljstvo što se za otvorenje ove izložbe traži karta više te što svoj službeni mandat počinje ovom monumentalnom retrospektivom kojom se ta galerijska kuća vraća staroj izložbenoj praksi koja ju je i afirmirala na izlagačkoj  sceni.