Mediteranski kiparski simpozij puca zbog besparice i nesloge?

Jedinstveni kulturni projekt – Mediteranski kiparski simpozij – trese financijska i organizacijska kriza – 41. izdanje manifestacije je otkazano i neće biti održano ove godine. »Naši su planovi bili u disproporciji s financijskim i organizacijskim mogućnostima« – kaže predsjdednica MKS-a Gorka Ostojić Cvajner predsjednica MKS-a

LABIN Mediteranski kiparski simpozij U Dubrovi, koji traje već 43. godine, ovog se ljeta neće održati zbog nedostatka financijskih sredstava – priopćio je njegov idejni tvorac i predsjednik Stručnog savjeta, profesor emeritus Josip Diminić.

U izjavi za naš list ovaj akademski kipar i slikar objasnio je da izostanku 41. izdanja kulturne manifestacije, koju je struka uvrstila među deset najboljih simpozija u svijetu, kumuje nerad unutar udruge MKS. 

  – Ne mogu sve sam, treba nas više da bi simpozij opstao. O svemu sam spreman govoriti već sutra. Sve će doći na vidjelo. Nije ovo kraj simpozija, prevelika je njegova vrijednosti – kratko je poručio Diminić, napomenuvši da se MKS dosad nije održao dvaput, i to iz objektivnih razloga. Ipak, Diminić jučer nije bio spreman opširnije pričati, poručivši da će na pitanja pismeno odgovoriti idućih dana.  

 – Uvjeren sam da do gašenja Mediteranskog kiparskog simpozija u Parku skulptura Dubrova neće doći jer bi to za nas bila, uvjetno rečeno, kulturna sramota – komentirao je jučer resorni županijski pročelnik za kulturu Vladimir Torbica vijest o neodržavanju te priredbe ovog ljeta. 

– Žalim što iz niza razloga neće biti MKS-a, no u vremenu općeg nedostatka novca treba stati na loptu i dogovoriti buduće funkcioniranje simpozija. Očito je nužna radikalna organizacijska promjena, o čemu ćemo nastaviti razgovarati u rujnu, kaže Torbica. 

  Diminić je izrazio je razočaranje neradom u udruzi MKS, što je implicitno prozivanje predsjednice Gorke Ostojić Cvajner.  

– Strasti i subjektivne stavove valja ostaviti po strani. Po srijedi je vrlo važan projekt, a o eventualnim greškama treba razgovarati hladne glave – smatra Torbica. 

  Labinski gradonačelnik Tulio Demetlika, pak, kategorično poručuje da će MKS teško opstati bez institucionalizacije, što dogovaraju Grad, Općina Sv. Nedelja, kao osnivači simpozija, te Županija, uz načelnu podršku Ministarstva kulture. 

  – Bilo je samo pitanje vremena kada će se to realizirati. Vidjet ćemo hoće li institucionalizacija ići kroz Muzej suvremenog kiparstva na otvorenom ili ipak neki drugi model koji bi omogućio fleksibilnije upravljanje i razvoj simpozija. Povijest MKS-a duga 43 godine prevelika je vrijednost da bismo, kao javni sektor, dozvolili njegovo gašenje – kaže Demetlika. 

  Naglašava da u ovoj priči nije upitno gradsko financiranje MKS-a, već je gospodarska kriza kumovala izostanku dijela »sponzorskog kolača«. Simpoziju je ove godine iz gradskog proračuna odobreno 50 tisuća, iz županijskog 70 tisuća, a iz Ministarstva kulture 80 tisuća kuna. To su tri temeljna izvora financiranja – potpore od četiri općine na Labinštini uglavnom izostaju ili su mizerne, a ostatak budžeta MKS-a odnosi se na usluge te skromne donacije. 

  – Presudilo je to što smo dobili premalo sredstava za tako kompleksan projekt kao što je Diminićevo »Križište« te dionice Bijele ceste »Artlegendarij« Ante Rašića i »Školica« Ivana Fijolića. No, besparica je pogodila sve u kulturi, nije to nikakav izuzetak – napominje Ostojić Cvajner. 

  – Insistiram na institucionalizaciji, refinanciranju i strateškom promišljanju MKS-a te njegovom uklapanju u kontekst Europske unije. Tu simpozij, živo tkivo u Parku skulptura, sa svojim vrijednim fundusom skulptura i projekata ima šansu za razvoj kao malo koja udruga i institucija – zaključuje Ostojić Cvajner.

Nije prvi put

– O tome proziva li Diminić mene, pitajte njega, poručila je predsjednica MKS-a, povjesničarka umjetnosti Gorka Ostojić Cvajner. 

  – Ovo nije ni prvi ni zadnji put da se simpozij neće održati. Takvu smo mogućnost već najavili predstavnicima Grada Labina i Županije. Naši su planovi bili u disproporciji s financijskim i organizacijskim mogućnostima. Kompleksne projekte odgodili smo za godinu dana. Imamo dovoljno vremena dovršiti Diminićev projekt »Križišta« Bijele ceste, pripremiti osnivanje Muzeja suvremenog kiparstva na otvorenom, pokretanje info-punkta te transformaciju MKS-a kroz izradu njegove strategije – dodala je Ostoić Cvajner. 

  Osnivači simpozija su Grad Labin i Općina Sv. Nedelja, financijski ga podupiru i Županija i Ministarstvo kulture, a u manjoj mjeri ostale tri općine s Labinštine. Godišnje je MKS iz spomenutih izvora – kaže njegova predsjednica – dobivao nešto više od 200 tisuća kuna. 

  – Proračunski novac nikad nismo zlorabili, pa nećemo ni ovom zgodom – utrošit ćemo ga na pripremu spomenutih projekata – rekla je Ostojić Cvajner. 

Ništa od projekata najavljenih na lanjskom otvaranju simpozija nije realizirano pa on nije ni službeno zatvoren. Sjednica skupštine udruge, usto, nije sazvana već četiri godine…   – Ne sumnjamo u transparentno trošenje proračunskih sredstava, ali skupštinu treba sazvati što prije te osvježiti članstvo. Svake godine u apliciranju programa udruga priloži potpun financijski izvještaj o rashodima. Besparica je, a članovi MKS-a čak si ni ne pokrivaju osobne troškove telefona ili dnevnica – kaže gradonačelnik Demetlika.  Na pitanje zašto skupština MKS-a nije tako dugo zasjedala, Gorka Ostojić Cvajner odgovara: »Sve vrijeme intenzivno pregovaramo s Gradom i Ministarstvom kulture o utemeljenju Muzeja suvremenog kiparstva na otvorenom. Svake smo se godine nadali realizaciji, pa stoga i nismo vidjeli potrebu za sazivanjem skupštine jer rađanjem institucije udruga gubi smisao«.

Lanjske slabosti

Slabosti su na vidjelo isplivale još lani: MKS je uredno otvoren u Parku skulptura u kolovozu, no nije realizirano ništa od tada najavljenog. Uz realizaciju Diminićeva »Križišta«, Ante Rašić trebao je početi 17. dionicu Bijele ceste, mozaični Artlegendarij s popisom dosadašnjih autora i djela ovog jedinstvenog umjetničkog projekta, a Ivan Fijolić, jedan od dosad najmlađih sudionika, 18. etapu pod nazivom »Školica«. Uz to najavljena je bila i monografija – vodič simpozija. 

  – Radit ćemo u fazama jer naš je koncept kompleksan i skup, a mi smo siromašni i neizvjesne budućnosti – poručila je otvarajući 40. MKS Ostojić Cvajner. Četiri projekta ukupno su procijenjena na oko milijun kuna, no financijeri su, a o tome smo pisali, odobrili 279 tisuća, ili samo 27 posto zatraženoga. 

  U četiri desetljeća MKS-a realizirano je 95 skulptura i 16 dionica Bijele ceste. Simpozij je udomaćio velikane poput Dušana Džamonje, Ede Murtića, a tri međunarodne nagrade dobio je Ante Rašić za svoju dionicu Bijele ceste »U očekivanju kiše«. Park skulptura u Dubrovi, međutim, nikad nije turistički vrednovan – premda neupitno umjetničko blago, i dalje ostaje mrtvi kapital.