Grad: Rijeka
Danas: 18° vedro
Sutra: 8° 23° vedro
30. travnja 2017.
Moderna galerija

Male priče o velikim likovnim djelima

NL arhiva
NL arhiva
Autor:
Objavljeno: 27. siječanj 2015. u 9:29 2015-01-27T09:29:06+01:00

U postavu izložbe koja se otvara večeras naći će se 110 od ukupno 375 eksponata pribavljenih u razdoblju od jeseni 2009. do početka 2015. Broj radova simbolički se podudara sa 110. obljetnicom postojanja Moderne galerije

ZAGREB  Usprkos kritičnoj situaciji s financiranjem umjetnosti i kulture iz proračunskih sredstava, zagrebačka Moderna galerija je u proteklih pet godina uspjela značajno obogatiti svoj fundus, i to zahvaljujući aktivnoj komunikaciji s umjetnicima te kontinuiranom praćenju »zbivanja na terenu«.

Tako je jučer rekla ravnateljica Moderne galerije Biserka Rauter Plančić, najavljujući na konferenciji za novinare izložbu novih akvizicija te ustanove, koja se otvara večeras.

   U postavu izložbe, kojoj je autorica Lada Bošnjak Velagić, naći će se 110 od ukupno 375 eksponata pribavljenih u razdoblju od jeseni 2009. do početka 2015. Broj odabranih radova simbolički se podudara sa 110. obljetnicom postojanja Moderne galerije.

   – Smatramo da je riječ o zavidnom pothvatu kad se uzme u obzir da je otkupna praksa muzejsko-galerijskih ustanova proteklih godina opterećena rastućom ekonomskom krizom i stalnim smanjivanjima državnih izdvajanja za kulturu. Sva se ova moderna djela mogu odmjeravati s europskom umjetničkom tradicijom prošlog stoljeća, a ona suvremena odlikuje autentični stvaralački domašaj – istaknula je Biserka Rauter Plančić.
  

Darovi umjetnika i nasljednika

Od ukupno 375 djela što ih je Moderna galerija pribavila u proteklih pet godina, 342 su darovi umjetnika ili njihovih nasljednika, dok je manji dio otkupljen. Uglavnom se radi o slikama, crtežima i grafika, no tu su i skulpture, medalje... Na popisu od 162 umjetnika koji su svoje radove sami darovali galeriji su i predstavnici mlađeg naraštaja, poput Martine Grlić, Stipana Tadića ili Stjepana Šandrka. Uvid u sumu vrijednosti hrvatske moderne baštine proširen je pak radovima Vlahe Bukovca, Gabrijela Jurkića, Ignjata Joba, Krste Hegedušića, Miljenka Stančića i drugih.
 

Mnoge se zanimljive priče kriju iza novih akvizicija. Na primjer, Portret Dore Pejačević iz 1917., rad Maksimilijana Vanke, velikodušno je galeriji ustupio sin Dore Pejačević, devedesetogodišnji Bečanin Theodor Lumbe. Za Lumbea taj portret ima izuzetnu intimnu vrijednost – majku je izgubio kad je bio beba; talentirana je glazbenica umrla nekoliko tjedana nakon poroda. O majci se u obitelji šutjelo, sjećanje na nju bilo je previše bolno. Na koncu je tu sliku, naslijeđenu od oca, Theodor odlučio vratiti u Hrvatsku, »tamo gdje je moja majka bila sretna«. Portret Dore Pejačević trenutno je izložen u Gradskom muzeju u Vukovaru.

  

Novostečena remek-djela

U novostečena remek-djela pripada i slika Jose Bužana »Sudbina« iz 1934. godine; ona je u Hrvatsku vraćena oporukom hrvatskog iseljenika Dannyja Torticha u čijoj je privatnoj kolekciji na Floridi bila. Tu su i antologijska djela Karla Mijića, krajolici i portreti u duhu magičnog realizma (»U našim planinama« iz 1919. i »Portret moje žene« iz 1926.); zatim slike i kolaži Nade Falout, slike Zlatka Šulentića (autora jedne je najznačajnijih slika hrvatskog ekspresionizma, »Portret dr. Pelca« iz 1917.).

   Izložba će prikazati i jednu zanimljivu, netipičnu epizodu iz opusa Ivana Kožarića.

   – Godine 2007. kipar je gostovao kod tadašnjeg hrvatskog veleposlanika u Maroku Darka Bekića. Slijedeći prosede čuvene »Hrpe«, množine stvari koje su te godine izmještene iz Kožarićeva ateljea na Venecijanski bijenale, umjetnik u vrtu rezidencije slaže konstrukciju od keramičkih posuda. Odjeven u tradicionalnu marokansku dželabiju obilazi tu »hrpu« i škropi je zelenom bojom te ponegdje intervenira kistom, ispričala je Lada Bošnjak Velagić.

   Od otkupljenih djela ističe se »Put u vječnost« Gabriela Jurkića iz 1918., »Na Dravi« Krste Hegedušića (koja je od nastanka 1960. godine bila vlasništvo izdavačke kuće Vjesnik, a na prodaju ju je ponudila stečajna uprava 2012.) te »Umjetnikova kći u vrtu« Vlahe Bukovca, najvrednije Bukovčevo djelo iz cavtatske faze (1899-1902). Sve su ove slike restaurirane, a otkup je omogućila Zaklada Adris.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka