O Kraljevićevu značaju u hrvatskoj umjetnosti i snažnom utjecaju na generacije umjetnika svjedočit će njegove slike, crteži, grafike i skulpture nastale u nepunih šest godina intenzivnog stvaralaštva, od Požege preko Beča, Zagreba i Muenchena do Pariza
ZAGREB Stotu obljetnicu smrti Miroslava Kraljevića, zagrebačka Moderna galerija obilježava ove godine dosad najvećom retrospektivom tog prvaka domaće Moderne, a nakon premijernog izdanja u Požegi izložba će od 19. prosinca biti postavljena u dvanaest dvorana prvog kata te galerije, s gotovo 200 njegovih najvažnijih ostvarenja.
O Kraljevićevu značaju u hrvatskoj umjetnosti i snažnom utjecaju na generacije umjetnika svjedočit će njegove slike, crteži, grafike i skulpture nastale u nepunih šest godina intenzivnog stvaralaštva, od Požege preko Beča, Zagreba i Muenchena do Pariza. Obuhvaćena su djela raznih motivskih i stilskih značajki, od pariških veduta, portreta i crteža koketa, plesačica i budoarskih scena, do skulptura s hedonističkim sižeima, interospektivnih autoporterta i portreta članova obitelji te ruralnih prizora s ladanjskog imanja pl. Kraljevića.
Unatoč golemoj prisutnosti njegova stvaralaštva u literaturi i na izložbama, Kraljeviću su se rijetko organizirale retrospektive, pa je ovo prva nakon 52 godine, ali i prva koja će putovati diljem zemlje i u inozemstvo, rekla je Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne galerije, na konferenciji za novinare.
O stotoj obljetnici njegove smrti željeli smo mu obilježiti opus na nacionalnoj razini, počevši od Požege, gdje smo dali hommage njegovoj zavičajnoj sredini, napomenula je Rauter Plančić, najavivši da u travnju, nakon Zagreba, izložba odlazi u Veneciju, u Ca Pesaro gdje je i Muzej moderne umjetnosti, a potom i u Split, Osijek i Dubrovnik.
Voditelj autorskog tima Zvonko Maković posebnim izazovom u pripremi izložbi smatra što ona neće poslužiti samo za novo čitanje tog stvaralaštva, već će se ono revalorizirati i tražit će se novi utjecaji. Želio sam ga prikazati našim suvremenikom i pročitati kao ishodište i bazu modernog slikarstva te ga napraviti protagonistom europskog slikarstva kasnog 19. i ranog 20. stoljeća, te naći referentne točke koje ga povezuju s važnim događajima u europskom slikarstvu, ustvrdio je Maković
Po njegovim riječima, Kraljević je dugo bio neshvaćen, kritičari ga nisu pročitali kao kozmopolita, vrlo dobro obrazovanog i odgojenog čovjeka koji je unio europski duh svog vremena već su ga gledali kao dokonog bonvivana i gospodsko dijete, no uzme li se u obzir da je najvredniji dio njegove umjetnosti zbijen u vremenski interval od samo jedne, posljednje godine njegova života, tada i snaga te umjetnosti ima zaista posebno značenje.
Kreativni direktor likovnog postava, akademski slikar i kipar Ante Rašić rekao je da je izložba kompleksna zbog golemog autorova opusa i različitog načina izražavanja. Na njoj će se pokušati dočarati atmosfera gradova u kojima je živio, donose se citati povjesničara umjetnosti koji su se njime bavili, a dio izložbe je multimedijalan i uz pomoć 3D mappinga naglašava neke segmente Kraljevićeva stvaralaštva, poput pogleda, figure, erotike, a koje posjetitelj možda ne primijeti dok razgleda izložbu, napomenuo je.
Izložbu prati katalog s više od 200 reprodukcija i na 285 stranica, sa stručnim tumačenjima djela i znanstvenim tekstovima, među ostalim, o velegradu i animalistici u Kraljevićevu slikarstvu te njegovom odnosu prema Požegi.