Ideja da se u jednom šoping centru, hramu konzumerizma koji se u blagdansko vrijeme neizostavno pretvara u meku kiča, otvori ambiciozna izložba nekih od ponajboljih suvremenih umjetnika činila se – u najmanju ruku – pomalo egzotičnom. Ali skupna izložba šesnaestero umjetnika, otvorena u centru Cvjetni u zagrebačkoj jezgri pod jednostavnim nazivom »Suvremena umjetnost«, funkcionira dobro i u kontekstu potrošačke groznice. 

Na čak 500 četvornih metara izložbenog prostora na prvom katu prodajnog centra »Suvremena umjetnost« okuplja radove kojima je cilj naznačiti bogatstvo i raznovrsnost hrvatske likovne scene. U tom projektu, kojemu je idejni začetnik kipar i kulturni aktivist Petar Hranuelli, radovima sudjeluju još Boris Demur, Petar Dolić, Marija Dujmović Kondres, Eugen Feller, Nikolina Ivezić, Svjetlan Junaković, Alana Kajfež, Tisja Kljaković Braić, Julije Knifer, Milena Lah, Marina Stoponja, Josip Stošić, Nikola Vudrag, Jasenka Vukelić i Josip Zanki.

Izložbu, koju je već na otvorenju vidjelo više ljudi nego što srodne projekte obično pogleda posjetitelja za čitavog trajanja izložbe, otvorio je Nikola Albaneže koji u ovom spajanju »visokog« i »niskog« u kulturi vidi samo dobro.

– Davno je prošla veličanstvenost koja je pratila umjetnost na pijedestalu. Ali nove vrijednosti čine je ponovo nezamjenjivom. U komodificiranom svijetu današnjice umjetnost nam je potrebna kao oaza duha, i to je ona konstanta koju nalazimo u svakoj kreativnosti, istaknuo je Albaneže.

Dinamični postav izložbe negira hijerarhiju: svakome je od zastupljenih umjetnika, od onih najmlađih do onih koji su odavno dosegli afirmaciju, posvećena jednaka pažnja. Baš je tako, u malim kontrastima, najbolje izražena posebnost svakoga od njih. 

Nikolina Ivezić, koja se pasionirano bavi ikonografijama modernog svijeta, predstavlja se ciklusom radova čiji seksualizirani ženski likovi proživljavaju poznate egzistencijalne padove: onesvješćuju se kad im stignu računi koje moraju platiti, bljuju u zahodske školjke. Kritika suvremenog društva najučinkovitija je kad je obavijena humorom; kod Nikoline Ivezić humora nikad ne manjka. 

Seksualnost je prisutna i u radu »Jahačica bez gaćica« Marine Stoponje, izveden u hrastovini i mramoru, koji je upravo ono što je nazivom naznačeno: isklesano žensko spolovilo koje se nazire između butina bezglave jahačice. Milena Lah zastupljena je jednom od svojih antologijskih ženskih kristalnih glava; ova je polegnuta na granitni »jastuk« i zove se »Ikarov krug«, a nastala je još 1979. godine. 

Jasenka Vukelić izlaže ciklus slika kojima dominiraju psihodelični vrtlozi crno-bijelih mrlja, a ishodište im je mala tamnoputa djevojčica hipnotičkog pogleda. Zanimljiva je i Alana Kajfež koja radi staklena torza, Petar Dolić koji je jednako dojmljiv kad stvara u drvu i u staklu, te sam Hranuelli čije moćne skulpture bikova prizivaju misao na Vojina Bakića.Izložba traje do 30. prosinca ove godine, a ulaz je slobodan.