Izložba Ane Hrćan i Mirne Oštarić Kerr

Grafike koje slave spokojstvo i ženstvenost

Nela Valerjev Ogurlić

Dvije umjetnice povezuje prijateljstvo ali i propitivanje vrijednosti, društvenih i osobnih. Izgubljene u šumi informacija one svaka na svoj način traže izlaz u svom umjetničkom djelovanju



RIJEKA Dvije grafičarke mlađe generacije – Ana Hrćan i Mirna Oštarić Kerr – obje s diplomom riječke Akademije primijenjenih umjetnosti, predstavljaju se publici zajedničkom izložbom »Izgubljeni u šumi«, što je u okviru izložbenog ciklusa »Dijalog« jučer otvorena u Galeriji »Juraj Klović«. Osim dugogodišnjeg prijateljstva i rada u istome mediju, poveznica dviju autorica na izložbi je propitivanje vrijednosti, društvenih i osobnih. Izgubljene u šumi informacija, lažnih prikaza i iskrivljenih vrijednosti one svaka na svoj način traže izlaz u svom umjetničkom djelovanju.


Ana Hrćan, podrijetlom Konavoka, a zaposlena kao pripravnica na APURI, predstavalja radove naslovljene »Odmor s čempresom«.   

Intimni dio tijela


– To je je moje sjećanje na Konavle. Konavoske šume pune su čempresa, pa ih radim kao uspomenu na krajolik kojem se planiram vratiti, ali ne još – kaže autorica koja s poštovanjem i divljenjem razmišlja o stablu snažne simbolike uz koje se vežu mnoga značenja: mladić koji vječno tuguje, stablo posvećeno Hadu, nesreća ako preraste kuću, miraz bogate djevojke, stablo uskrsnuća, uravnoteženost ljudske strasti, oporavak od romantičnih neuspjeha… 


– Čempresi se obično sade kao čuvari uz ceste i polja, te na grobljima zbog svoje dugovječnosti, elegancije i kao simboli vječnosti. Ponekad se za njih vežu negativne konotacije, ali za mene su oduvijek bili dodir unutarnjeg doživljaja spokojstva. Oni bude osjećaje koje želim i moram prenijeti na papir. Trenutak osjećaja, djelić fragmenta, zaustavljeni kadar uspomene na predivne konavoske šume. Svojom veličinom, oblikom i izgledom utječu na vlastito propitivanje vrijednosti, smisla i značenja u raznolikom šumu svakodnevnice. U meni postoji težnja i želja biti poput njih, tako hrabra, čvrsta i neustrašiva – priznaje umjetnica.




Mirna Oštarić Kerr, podrijetlom Zadranka, nakon diplome na APURI vratila se rodnom gradu, gdje radi kao nastavnica grafike u Školi primijenjenih umjetnosti i dizajna. Njezini radovi dio su ciklusa »Čedne grafike« koje slave ženu i ženstvenost, princip majčinstva i rađanja, a za motiv uzimaju najintimniji i najuzvišeniji dio tijela žene kao Stvoriteljice života.


– Grafike su nastale za vrijeme moje trudnoće, kao svojevrsni dnevnički zapis s bitnim datumima i imenima, a potaknute su razmišljanjem zbog čega se dio tijela koji svi posjedujemo i od kojega dolazi novi život tako često vulgarizira – počevši od raznih pogrdnih naziva, preko fotografija u novinama, do psovki koje vrijeđaju ženu i majku. Pitala sam se čemu toliko zgražanje, vrijeđanje i društveno licemjerje. Dio tijela koji zovemo intimnim i dalje je samo dio tijela i nema ništa vulgarno u njemu, a društvo je to koje ga stavlja u negativni kontekst – kaže umjetnica koja suptilnim ironičnim pristupom grafike – među kojima se našlo mjesto i za jednog muškarca – naziva osobnim imenima ljudi koji su u trenutku dok su nastajale utjecali na njezino stvaranje.   

Snažno i rječito


– Nije mi bila namjera ikoga uvrijediti, već dapače time »slavim« posebnost, vrijednost i emociju vezanu uz te ljude – naglašava Mirna Oštarić Kerr koja ovim ciklusom propituje društvene vrijednosti i postavlja pitanje što je to intima, da li je i u kojoj količini posjedujemo.


Bilješku o njezinom »Čednom« cilusu napisala je Celestina Vičević koja ističe da su Mirnine grafike snažne i rječite. One ruše tabue, slave ženu i ženstvenost, prirodu, stvaranje, princip Majke, a podsjećaju na krajolike, pejzaže, vulkane, brijegove, valove, morske struje, šume, virove, pukotine koje vode do Zemljine utrobe i obećavaju izroditi nešto novo. Što je to novo što će tek nastati i razviti se – ne znamo, ali sve predstavljeno na izložbi izvedeno je sa zanosom, moćno, energično i odlučno – baš kako i doliči Ženi.


Izložba će biti otvorena do 18. travnja.