"Gromače" u Klovićevim dvorima

Gliha je zauvijek promijenio pogled na mediteranski pejzaž

Sandra Sabovljev

Ukupno četrdeset tri slike objašnjavaju razvoj likovne poetike Otona Glihe



ZAGREB Nakon svog predstavljanja u Muzeju moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci izložba »Gromače« Otona Glihe moći će se u cijelosti razgledati i u zagrebačkim Klovićevim dvorima do 16. studenog ove godine.


Izložbom »Gromače« obilježava se stoljeće od rođenja ovog velikog slikara mediteranskog pejzaža.


   – Stotinu je godina od rođenja Otona Glihe, šest desetljeća od njegove prve samostalne izložbe i petnaest od smrti. Riječ je o jednom od obnovitelja pejzažnog slikarstva, slikara koji je donio novu viziju, umjetnika koji je stvorio nove simbole. Pokazalo se tijekom proteklih više od pola stoljeća da se nakon njega, nakon njegova otkrića, pejzaž, posebno mediteranski, više ne može vidjeti i slikati kao prije. Unio je u književni i kolokvijalni jezik zaboravljenu riječ – gromače, osvrnuo se na Glihin opus povjesničar umjetnost Zdenko Tonković.




  


Jezgra stvaralaštva


– Boraveći i slikajući na otoku Krku, ponirući cijelo desetljeće u njegovu fizičku i duhovnu realnost, u njegovu prirodu i povijest, pisanu i anonimnu, otkrio je gromače kao likovnu bit toga pejzaža, istaknuo je Tonković.


   Kustosica Vilma Bartolić ističe da su izložbom »Gromače« željeli prikazati jezgru stvaralaštva Otona Glihe, oko koje je gradio svoj jedinstveni i prepoznatljivi stil.


   – Ima li prirodnijeg načina obilježavanja stogodišnjice Glihina rođenja od njegova slikarskog nadahnuća – gromača koje su uvijek iznova poticale umjetnikov kreativan impuls i stvaralački nerv, retorički se pita kustosica i dodaje daje izložba koncipirana tako da prikaže genezu njegovapejzaža, odnosno razvojne dionice ključnog motiva kojim Gliha ulazi u korpus hrvatskog modernističkog slikarstva druge polovine 20. stoljeća.


   –Ukupno četrdeset tri slike objašnjavaju razvoj njegove likovne poetike: od najranijih radova s prepoznatljivim, konkretnim motivima prikazanim realistično do postupnog sumiranja elemenata na slici, što će rezultirati apstrahiranim oblicima u kojima je ishodišni motiv gromača uvijek prisutan, navodi Vilma Bartolić.


  


Sinteza umjetnosti


Na izložbi je prikazana i dokumentacija radova koji su mišljeni na tragu Glihine ideje o sintezi umjetnosti – slikarstva, skulpture i arhitekture. Riječ je o radovima u javnim i poslovnim prostorima na riječkom području: kameni mozaik u pristanišnoj zgradi Zračne luke Rijeka na otoku Krku, svečani zastor Hrvatskog narodnog kazališta Ivana pl. Zajca, diptih na ulaznom dijelu zgrade Jadroagent, slika izrađena za dvoranu za sastanke u današnjoj Privrednoj banci u Rijeci te kameni mozaik u hotelskom naselju Ad Tures u Crikvenici.