Izložba u Pomorskom muzeju

Giuseppe Tartini: Najbolji violinist svog vremena, ugledni pedagog i teoretičar

Svjetlana Hribar

Foto R. Brmalj

Foto R. Brmalj



Od ovog tjedna  u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja može se razgledati gostujuća izložba »Tartini 1692–1770«, pristigla  razmjenom iz piranskog Pomorskog muzeja »Sergej Mašera«. Radi se o vrlo zanimljivom postavu koji na pristupačan ali i sveobuhvatan način prikazuje život Giuseppea Tartinija od rođenja u Piranu do smrti u Padovi, s najvažnijim popratnim detaljima iz burnog i uspješnog profesionalnog i privatnog segmenta.


Giuseppe Tartini rođen je u Piranu, kao četvrto dijete iz braka Firentinca, državnog službenika Giovannija Antonija Tartinija i  Pirančanke Caterine Zagrando di Pietro. Već u ranom djetinjstvu Giuseppe je počeo svirati violinu i to u franjevačkom samostanu gdje je stjecao i opće obrazovanje. Širu humanističkui naobrazbu dobio je potom u Kopru – Collegio dei Nobili – a na stduij prava se potom upisao u Padovi.Na njegov glazbeni razvoj uticao je boravak u Assisiju, gdje se potpuno predao glazbi i sviranju violine, a u Assisiju je nastala i njegova najpoznatija violinska skladba – »Đavolji triler«.S nepunih trideset godina Tartini je u Padovi već bio poznat violinist i priznati glazbeni teoretičar i pedagog. Ubrzo je osnovao i vlastitu školu violine u koju su pristizali učenici iz cijele Europe. Zato su ga i zvali Maestro delle Nazioni/Učitelj nacija i smatrali najboljim violinistom tadašnje Europe. S nepunih pedeset godina, zbog paralize desne ruke, prestao je svirati, ali se posvetio skladanju, glazbenoj teoriji i istraživanju.Gotovo sva njegova djela čine skladbe za violinu, napisao je brojne sonate i violinske koncerte, a najviše njegovih rukopisa čuva se u Padovi.U zadnjim godinama života Tartini je napisao i dvadesetak vokalnih djela za četiri ili pet glasova, uz orguljsku pratnju.Do danas još nisu objavljena sva Tartinijeva djela, među kojima je i Sonata pastorale, nadahnuta istarskom narodnom glazbom.



– Tartini je bio nedostižan majstor violinskog umijeća i znanstvenih rasprava na temu glazbe i matematike, ali i vrstan učitelj kasnije slavnih glazbenika. Njegovoj se pedagoškoj školi violine divio i Leopold Mozart otac slavnog Wolfganga, a traktati i brojne filozofsko-teorijske rasprave utjecali su na razvoj violinske izvođačke prakse u 18. stoljeću u Europi, rekla je autorica izložbe Duška Žitko, koja je profesionalni život posvetila dokumentima i predmetima koji svjedoče o Tartinijevoj jedinstvenosti, a koji se čuvaju u njegovoj rodnoj kući u Piranu. Ona je istaknula kako je ovo prvi izlazak najvrijednije piranske baštine izvan granica grada u novijoj povijesti, a do njega je došlo zato što je riječki Pomorski muzej gostovao u Piranu s izložbom posvećenom sušačkom graditelju violina i liječniku Franji Kresniku.


Koncert


– Violine su spojile naša dva muzeja, istaknuo je između ostalog Fraco Juri, ravnatelj piranskog Pomorskog muzeja »Sergej Mašera«, napominjući da su se u produkciju izložbe posvećene Tartiniju, uključili grad Piran, Zajednica Talijana, Slovenska RTV i niz drugih institucija koje su omogućile da izložba bude ostvarena  na iznimno visokom tehničkom nivou.A da večer ne ostane samo teoretska i na nivou DVD i 3D projekcija kojima je obogaćena izložba o Tartiniju, priređen je i kratki prigodni koncert »Tutto Tartini«. Malo koji muzej se može pohvaliti tako prekrasnom koncertnom dvoranom kakva je Mramorna dvorana Guvernerove palače u kojoj obitava riječki Pomorski muzej. U tom okruženju predivno je zazvučala Tartinijeva glazba, u izvedbi zbora Zajednice Talijana »Giuseppe Tartini« iz Pirana uz klavirsku pratnju Bojana Glavine i gudača Glazbenog ateljea Tartini iz Ljubljane, koji su pod dirigentskim vodstvom umjetničke voditeljice Zbora –  Milade Squarcia Monica – izveli Tartinijeve sakralne vokalne skladbe otkrivene u Padovi nakon skladateljeve smrti.

Most




Potom je gudački orkestar Glazbenog ateljea Tartini pod dirigentskim vodstvomVlade Repšea izveo Tartinijev Adagio i Sonatu a quattro. Mladi gudači ove poznate ljubljanske škole koja nosi Tartinijevo ime – jedanaest violina, dva violončela i kontrabas – demonstrirali su uzbudljivu izvedbu  koja je plijenila ljepotom tona, ujednačenošću i punoćom zvuka, prateći suptilno ali vrlo izražajno Tartinijeve melodijske linije.


Na otvorenju izložbe brojne posjetitelje pozdravili su zamjenik gradonačelnika Pirana Bruno Fonda i  Erik Fabijanić, u ime županijske skupštine i Zajednice Talijana Rijeke, ističući važnost suradnje u kulturi koja je most što spaja gradove, narode i države.