Tate Modern

Duša američke nacije: Otvorena izložba o crnačkoj umjetnosti u Americi

Kim Cuculić

Kroz 150 umjetničkih djela i više od 60 umjetnika izložba prikazuje onaj segment društva koji je imao manje prava, manje slobode i manje bogatstva od bijelih građana



U londonskom muzeju Tate Modern otvorena je izložba »Soul of a Nation: Art in the Age of Black Power/Duša nacije: Umjetnost u doba Crne moći«, koja ukazuje na važan doprinos crnačkih umjetnika dramatičnom periodu američke povijesti i umjetnosti. Početak je u 1963. godini, na vrhuncu pokreta za građanska prava i snova o integraciji.


Umjetnici su na ovo turbulentno razdoblje odgovorili provocirajući i konfrontirajući se, stvarajući svojim djelima uzbudljivo i neočekivano vizualno putovanje. Kroz 150 umjetničkih djela i više od 60 umjetnika izložba prikazuje onu dušu Sjedinjenih Američkih Država koja je imala manje prava, manje slobode i manje bogatstva od bijelih građana. Riječ je o živopisnim slikama, moćnim muralima, kolažima, fotografijama, revolucionarnom dizajnu odjeće i skulpturama izrađenim od crne kose. Raznolikost predstavljenih umjetničkih djela odražava stavove umjetnika tijekom ovih burnih vremena.


Crne pantere 


Neki od njih bave se legendarnim likovima iz tog razdoblja, sa slikama u čast političkim vođama Martinu Lutheru Kingu, Malcolmu X i Angeli Davis, glazbeniku Johnu Coltraneu i sportskom junaku Jacku Johnsonu, dok je Muhammad Ali motiv slikarstva Andyja Warhola.




Iz Tate Moderna poručuju da izložba »Duša nacije« govori o rasi, ali da se nadaju da će posjetitelji doživjeti i više od toga – djela brojnih umjetnika koji su radili u određenom vremenskom razdoblju, s različitim idejama, interesima i tehnikama, vješti u onome što su stvarali. Izložba u Londonu, koja obuhvaća period od 1963. do 1983. godine, rijetka je prilika da se vide ova djela koja su promijenila lice umjetnosti u Americi. U ta dva desetljeća umjetnici i aktivisti učinili su mnogo kako bi skrenuli pažnju na crnački identitet. Primjer je Stranka crnih pantera (The Black Panther Party), organizacija koja se borila za prava crnaca u SAD-u, a koja su prije zastupali Martin Luther King i Malcolm X.


Osnovana je 1966. godine u Oaklandu, a primarni motiv za osnivanje ovakvog pokreta bilo je suprotstavljanje rasnoj segregaciji. U samo nekoliko mjeseci okupili su velik broj pristalica, a prve mjere podrazumijevale su nabavu oružja. Najjači ogranci bili su u Kaliforniji, Illinoisu i državi New York. Stranka je imala i svoju neslužbenu uniformu koja se sastojala od kožnih ogrtača i uskih hlača. Pripadnici su imali na glavi crne beretke i neprozirne sunčane naočale. Od samog početka su vrlo dobro osmislili svoj program. Svaki njihov ogranak pružao je razne pomoći crnačkom stanovništvu u vidu besplatne prehrane školske djece, dodatnog obrazovanja i opismenjavanja, što im je donijelo veliku podršku gdje god su djelovali.


Nastojali su istrijebiti i uporabu droge među stanovništvom, pa su se zbog toga često sukobljavali s dilerima i bandama. Najveća razlika između Crnih pantera i ostalih pokreta za rasnu jednakost bila je njihova jaka revolucionarna crta. One ne samo da su tražile rasnu jednakost, već su bile radikalan crnački socijalistički pokret marksističkog tipa. Crne pantere su smatrale da je kapitalizam glavni uzrok podjele na crne i bijele. FBI je poveo kampanju protiv Stranke crnih pantera. U toj kampanji počinjen je velik broj nezakonitih radnji, kao što su pljačke, ubojstva, prisluškivanje, zastrašivanje i slično. FBI-jev skup mjera neutraliziranja radikalnih pokreta, Counter Intelligence Program, imao je za cilj narušiti ugled, oslabiti, a potom i uništiti stranku.


S tom namjerom FBI je krivotvorio niz dokumenata, da bi javnosti prikazao da se hrana koju je stranka pribavljala crncima financirala iz kriminalnih radnji i da je pokvarena. Čak su i tiskali lažne verzije novina »The Black Panther«, u kojima su pozivali članove da pljačkaju, otimaju i siluju. Kako bi oslabio moć stranke, FBI je razvio široku mrežu doušnika u njihovim redovima. Uspjeli su zavaditi crnačke pokrete, a u one militantnije ubačeni su provokatori. Kako bi na kraju i uništili već oslabljeni pokret, počelo je i smještanje optužnica mnogim liderima od kojih su neki poslani na robiju, a neki i likvidirani. FBI je 1971. proglasio uspjeh svojih mjera, no stranka je u tajnosti djelovala sve do 1982. godine kad je ugašena.


Black Power 


Izložba u Tate Modernu ukazuje i na Black Power (Crna moć ili Crnačka moć), što je naziv koji se koristi za širok raspon organizacija i ideologija kojima je zajedničko inzistiranje na ostvarivanju prava na samoodređenje crnačkog stanovništva, prije svega u modernim zapadnim zemljama, a što može uključivati kako stvaranje političkih, ekonomskih i kulturnih institucija koje okupljaju crnce i zastupaju njihove interese u kontekstu širih multikulurnih zajednica, tako i crnački nacionalizam, panafrikanizam i koncept superiornosti crne rase. U nešto užem smislu se pod time podrazumijevaju pojedinci, organizacije i ideologije koje su se razvile u SAD-u u drugoj polovici 20. stoljeća, i to najčešće odvajanjem od pokreta za građanska prava, odnosno odbacivanjem nenasilja i nastojanja da se Afroamerikanci integriraju u američko društvo.


Black Power je umjesto toga inzistirao na razvijanju i njegovanju posebnog afroameričkog identiteta koji se oslanjao na afričku kulturu, te nastojao obnoviti ili preuzeti njene elemente, radikalno se suprotstavljajući bjelačkom političkom i kulturnom establišmentu. Black Power je postao popularan tijekom političkih previranja krajem 1960-ih, kad je, osim na Ameriku, imao određeni utjecaj na zbivanja i u drugim zemljama, kao što su Ujedinjeno Kraljevstvo i Jamajka. Izložba u Londonu aktualna je i u kontekstu današnjih policijskih ubojstava crnaca u SAD-u, koja podsjećaju na linč. Prema izvješću UN-ove radne skupine stručnjaka za ljude afričkog podrijetla, američka Vlada morala bi učiniti puno više da bi ih zaštitila. Ova oštra kritika, kojom se suvremeno postupanje policije uspoređuje s ubojstvima crnaca u 19. i 20. stoljeću, dolazi u vrijeme novog vala rasnih napetosti u Americi.