Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 22° 3
Sutra: 22° 22° 3
22. srpnja 2019.
Izložba

"Čudesni Milan Marjanović": Veliki sin Kastva i Hrvatskog primorja

Foto Marko Gracin
Foto Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 21. lipanj 2019. u 9:16 2019-06-21T09:16:16+02:00

Ovaj izložbeni postav posvećen je književnom kritičaru, piscu, publicistu, novinaru, filmskom djelatniku i političaru rođenom u Kastvu 1879. godine

Izložba »Čudesni Milan Marjanović« još do 25. lipnja može se razgledati u Muzeju grada Rijeke. Ovaj izložbeni postav posvećen je književnom kritičaru, piscu, publicistu, novinaru, filmskom djelatniku i političaru rođenom u Kastvu 1879. godine, a izložba je nastala kao rezultat višegodišnjeg istraživanja Ervina Dubrovića. Na tridesetak panoa izložba prati život i rad Milana Marjanovića, počevši od njegova djetinjstva i kastavskih korijena. Pučku školu na hrvatskom pohađao je u Veprincu, na talijanskom i njemačkom u Pazinu, nižu gimnaziju u Rijeci, višu u Karlovcu i Zagrebu, a trgovačku školu u Pragu.

Kako ističe Dubrović, Marjanović je jedan od najzanimljivijih protagonista iz povijesti Hrvatskog primorja, a bio je osoba izvanredne energije i strasti. Progonjen je zbog protuugarskih stavova i često zatvaran. U Beogradu se, izgnan iz Zagreba, zaposlio u Presbirou. Unovačen je 1915. te je pobjegao u Italiju, a preko Rima i Pariza u London, sudjelujući u osnivanju Jugoslavenskog odbora. Zatim je bio u New Yorku i Pittsburghu. Nakon Prvog svjetskog rata u Americi je priređivao Meštrovićeve izložbe. Marjanović je u Beogradu 1920-ih godina bio šef Centralnog presbiroa vlade, a 1930-ih jedan je od prvih jugoslavenskih filmskih stručnjaka. Nakon sloma Kraljevine Jugoslavije interniran je u Bariju. Nakon Drugog svjetskog rata bio je u Istorijskom institutu SANU-a i na konferencijama u Londonu, a 1951. prešao je u Zagreb. Bio je član JAZU-a i predsjednik Jadranskog instituta.

Milan Marjanović bavio se i književnošću, što ga je odvelo sve do Greenwich Villagea gdje je postao jedini izvođeni hrvatski dramatičar. Pokrenuo je i uređivao desetak književnih časopisa i političkih listova, među kojima i prašku Narodnu misao, karlovačko Svjetlo, dubrovačku Crvenu Hrvatsku, riječki Novi list, zagrebačke listove Obzor i Pokret te splitsku Slobodu, zagrebačke Književne novosti i politički tjednik Narodno jedinstvo. U Londonu je sa S. Tucićem izdavao Southern Slav Bulletin, u Americi Jugoslavenski svijet i Obnovu, te nakon povratka u domovinu Savremenik Društva hrvatskih književnika i beogradske Vidike. Jedan je od najistaknutijih pripadnika modernističkoga pokreta i, uz A. G. Matoša, vodeći kritičar moderne. Osim kritike pisao je članke, studije i polemike te pjesme, novele, romane i drame.

Pisao je o mnogim temama, uključujući suvremene gospodarske, također povijesne studije o hrvatsko-talijanskim odnosima na Jadranu. Redovito je održavao kontakte s primorskim piscima i intelektualcima poput Ante Dukića, Drage Gervaisa, Rikarda Katalinića Jeretova, Viktora Cara Emina. Marjanović je umro u Zagrebu 1955. godine. Izložba u Muzeju grada Rijeke podsjetnik je na ovog velikog sina Kastva i Hrvatskog primorja.

Kamov pohvalno o Marjanoviću

Na izložbi se, među ostalim, može doznati da je Matoš među svojim protivnicima najviše cijenio Marjanovića, spominje se i Krležin obračun s Marjanovićem, dok je za Kamova »Marjanović velika ličnost« (Marjanović je tada među rijetkima prepoznao talent Janka Polića Kamova).

Na izložbi nailazimo i na zanimljiv podatak o Marjanovićevu zanimanju za misticizam, okultizam, ezoteriju i teozofiju, a doznajemo nešto i o tajnoj družini »Galeb« i D’Annunziju.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka