Bolji put duboke i visoke Rijeke: Otvorena izložba fotografija Borisa Cvjetanovića

Davor Mandić

30. rujan 2016 15:12

Foto: Vedran Karuza

Cvjetanović je Rijeku snimao 2012. godine – njegov pristup odlikuje se izravnim pogledom u snimano, nedirnutim kadrom, uvažavanjem običnih i slučajnih događaja

RIJEKA Izložba »Malo o životu« autora Borisa Cvjetanovića otvorena je u riječkom Malom salonu, a predstavila je seriju fotografija »Bolji put«, snimljenu 2012. godine u vrijeme umjetnikova boravka u Rijeci, kao i tri videa: »Toliko toga stane u jedan život«, »Martina i Dori« i »Što nisam Lupar«.

Kako kaže kustoski pogled na Cvjetanovićevu izložbu, njegov pristup odlikuje se izravnim pogledom u snimano, nedirnutim kadrom, uvažavanjem običnih i slučajnih događaja ukidajući u odabiru tema konvencije vrijednosne ljestvice vrijedno-bezvrijedno. Socijalna osjetljivost pritom u pravilu nije popraćena indikativnim komentarima, već dokumentarnom neposrednošću.

Zanimljiv je autorov pristup kompleksima u fokusu, koji objašnjava i naziv fotografske serije »Bolji put«.– Prilikom moga boravka u Rijeci 2012. godine, gdje sam kratko vrijeme radio na fotografiranju dijela fundusa MMSU-a, stanovao sam kod Sabine, kustosice Muzeja. S obzirom da smo u različita vremena išli na posao, ja sam i ne znajući to, koristio put do muzeja koji je bio posve različit od njezinoga. Taj »drugi put« uvijek bi se nekako oduljio, a taj dio Rijeke od Krimeje do Delte privukao me svojom iskrenošću ne skrivajući mi gotovo ništa.

Ispostavilo se da Sabina nikada nije išla tim putem, za koji sam u šali tvrdio da je sasvim sigurno i bolji put. Uvijek se može postaviti pitanje što je to uopće bolji put, da li on stvarno postoji i bi li to bio bolji put za sve – kaže Cvjetanović, dodajući da je Rijeka grad u kojemu je dosta boravio, a kada bi je morao opisati u samo dvije riječi, rekao bi da je duboka i visoka.

Boris Cvjetanović (Zagreb, 1953.) diplomirao je na Pedagoškoj akademiji u Zagrebu, likovni smjer, a fotografijom se počeo baviti osamdesetih kao fotoreporter u Studentskom listu i Poletu, kada postaje predstavnikom Poletove fotografske škole. Otada djeluje kao zamjetna autorska pojava u fotografiji te kroničar hrvatske suvremene scene – njegov kućni arhiv vjerojatno je najbogatija fotografska baza umjetničkih događanja, službenih otvorenja i neformalnih okupljanja.Izložba u Malom salonu ostaje otvorena do 12. listopada.