Cilj je da se knjižara i mala kavana nadopunjuju – Viktorija Bauer i Marko Laća / arhiva NL
Viktorija Bauer i Marko Laća Riječani su i poslovni partneri koji su se odlučili otisnuti u nesigurne vode kulturnog poduzetništva osmislivši Lir, riječki bookstore cafe, u svrhu kojeg su pokrenuli crowdfunding kampanju na platformi Indiegogo
Već je u desetercima opjevana propast nezavisnih knjižara u Hrvatskoj. Pad prodaje knjiga, permanentna kriza izdavaštva, koja transcendira sve globalne i lokalne pokazatelje rasta nakon sušnih godina, predatorski domaći izdavačko-knjižarski lanci koji tonući polako i sve ostale vuku na dno – sve su to razlozi zbog kojih se posjedovanje ili pokretanje nezavisne knjižare u Hrvatskoj ne čini kao promišljen poslovni potez, nego više kao dijagnoza. No sva je sreća da još uvijek postoje oni koji su je spremni ponijeti, vjerujući da će se ipak razviti u uspješan posao.
Viktorija Bauer i Marko Laća Riječani su i poslovni partneri koji su se odlučili otisnuti u nesigurne vode kulturnog poduzetništva osmislivši Lir – riječki bookstore cafe, ili u prijevodu knjižaru-kafić. Uzevši ime keltskog boga mora, ali i mudrosti, kako kažu, željeli su obilježiti činjenicu da je Rijeka grad na moru, a vrata njihove knjižare vrata u svijet riječi – »mudrih, bajkovitih, istinitih, svakodnevnih, naših zajedničkih«.
Viktorija Bauer u nakladništvo je ušla 2010. godine s ICR-om, danas pokojnom izdavačkom kućom, da bi potom prešla na uredničko mjesto kod Duševića & Kršovnika. Tu je, kaže, upoznala svog današnjeg kolegu i poslovnog partnera Marka Laću, koji je radio kao grafički urednik.
– Nakon osvještavanja zajedničkih ideja i mogućnosti osnovali smo svoju tvrtku, i eto, vozimo se na skateu i pazimo da ne polomimo vratove – kaže Viktorija, dodajući da usput i piše (na platformi Književnost uživo i na Smashwordsu), malo prevodi s engleskog (Irving, Fitzgerald) i vijećnica je u Vijeću za knjigu Grada Rijeke.
O Marku kaže da je primarno grafički dizajner i informatičar, samozatajan momak koji puno radi i još više zna, a zajedno pate od »poremećaja kompulzivne kreativnosti«.
Grupno financiranje
No priča o Liru još uvijek je u povojima: naime u tijeku je projekt grupnog financiranja na platformi Indiegogo, koji traje još 20-ak dana, kada bi Lir trebao skupiti planiranih 8.000 dolara, nužnih za pokretanje posla. Kao i u svakoj »crowdfunding« kampanji, one koji će poduprijeti projekt čekaju i neke nagrade, no nas je prije svega zanimalo kako su se Viktorija i Marko odlučili na ideju knjižare-kafića. Viktorija kaže da se ideja rodila sama od sebe na nekom od mnogih sajmova knjiga i kroz puno razgovora s kupcima i knjigoljupcima.
– Ako si zaražen tom ljubavlju prema knjigama, mislim da ideje dolaze nekako same po sebi, ne moraju nužno sve biti dobre, ali eto, ova sigurno je. Ideja raste i širi se već pet godina, pokušava zaživjeti u okolini koja nije sklona ovakvim »avanturama«, iz prostog razloga što ovakav oblik poslovanja – knjižara i kavana – nije uklopiv niti u jednu postojeću birokratsku kutijicu i tu nastaje problem tehničke prirode, odnosno, dolazi do izražaja sva krutost sustava i antipoduzetnička klima, nazovite to kako želite. Da je misija opstanka knjižare teška to znamo, ali imamo svoju poslovnu politiku koja se oslanja na više izvora financiranja, pritom ne mislimo na nikakva sredstva lokalne samouprave ili ministarstava ili bilo što slično – kaže u dahu Viktorija, ističući da se od početka, od samog osnivanja tvrtke, oslanjaju sami na sebe, svoj rad i ideje koje mogu biti ili jesu profitabilne.
Ne postoji konkurencija
– Ako se oslanjate isključivo na suhoparnu prodaju knjiga, ubrzo odlazite u povijest, ali ako zaokružite priču s ostatkom svog poslovanja, možete uspjeti – kaže Viktorija, pružajući nam šlagvort za pitanje o tome što će financirati što, odnosno hoće li kafić biti glavni; taj koji će »gurati« knjižaru, ili će knjižara voditi glavnu riječ.
– Cilj je da se knjižara i mala kavana nadopunjuju, a koji dio će donositi veći i bolji prihod vidjet ćemo, ali sigurni smo da neće biti ujednačeno, kao i to da i taj dio zavisi od nas. Ključ su ljudi koji unutra rade, malo otrcano i podsjeća na predizborne fore, ali to je tako – kaže Viktorija.
Plan je da se knjige podjednako kupuju, kao i da se uzimaju u komisiju. Lirovci bi više voljeli kupovati knjige, između ostalog i zato što – kažu – ima puno autora koji objavljuju u vlastitoj nakladi, no svjesni su da to neće biti lako u sustavu koji je baziran gotovo isključivo na komisijskoj prodaji i kašnjenima isplata. Imaju oni, doduše, jasan programski koncept, kao i ideju o prostoru i uređenju same knjižare, ali to još uvijek drže za sebe, isključivo iz tehničkih razloga.
U osvrtanju na »konkurenciju«, od koje je najbliža ona book cafea Dnevni boravak, kažu da je to super prostor, ali da njihova knjižara nema nikakve sličnosti s njima.
– Dio našeg koncepta rada je svakako suradnja sa svim knjigoljupcima u gradu, županiji i šire, puno šire. Nikoga ne smatramo konkurencijom i ne želimo da se baš uvijek i sve promatra kroz tu prizmu tko će kome smetati. Nitko nikome, radimo zajedno – zaključuje Viktorija.
