FSK je i poligon za čitateljske preporuke / snimio D. KOVAČEVIĆ
»Islednik« može i NIN-ovoj nagradi zahvaliti tiražu od nadrealističnih 50.000 primjeraka. »Doba mjedi« autor je pisao desetak godina, no čini se da ga je u sebi nosio cijeli svoj život ukoričivši ga konačno u svoje životno djelo. »Smokva« je, pak, veličanstvena saga o tri nesretne ljubavi i tri propala braka
Festival svjetske književnosti, koji se ovih dana održava u Zagrebu i Splitu, dugo je očekivan tjedan u kalendarima mnogih bibliofila. Razloga je puno, od toga što je gradovima, koje je nakratko okupirao, dao poseban, svečarski štih, do toga što je glavom i bradom doveo brojne autore i autorice čije smo knjige čitali, a ponajprije zato što su tiskare izbacile neke nove naslove festivalskih gostiju. Na ovaj ili onaj način četvrto izdanje FSK-a svojim je ambicioznim rasporedom književnih večeri i matineja okupilo mnoge domaće i regionalne autore čiji popis nedavno objavljenih djela može poslužiti kao fina uvertira u mirnu čitalačku jesen.
Krenimo od brojki koje najefektnije odjekuju u opustjelom izdavačkom sektoru Lijepe naše. »Islednik« beogradskog književnika Dragana Velikića (Laguna i Meandar) dobitnik je lanjske NIN-ove nagrade kojoj može zahvaliti tiražu od, za hrvatske prilike, nadrealističnih 50.000 primjeraka, kao i turneju po šezdeset tri grada i gradića u Srbiji. Velikić, kojega Jergović smatra pulskim piscem, opet se vratio svojom mediteranskom imaginariju i na »isledničku« klupu stavio svoj odnos s majkom, vlastiti život, ali i države i gradove u kojima je živio i boravio – između ostalih i Pulu i Rijeku.
Budući da od prošle godine punopravni dio festivalskog korpusa čini i deveta umjetnost, i stripašima dajemo adekvatan prostor u ovoj preporuci koju je za naš list sročio veliki proznavatelj i promotor stripa Vladimir Šagadin.
– Srbijasnki gost Aleksandar Zograf jedan je od najvažnijih strip-autora u regiji koji ima svjetski »underground« pedigre. Njegovi stripovi nalaze se u svim važnijim pregledima autorskog svjetskog stripa, a svojim inteligentno angažiranim i reportažnim stripovima koje objavljuje u tjedniku Vreme već 13 godina postao je prepoznatljivim simbolom autorskog srpskog stripa – navodi Šagadin, pozivajući ljubitelje stripa na subotnji Mali noćni srip-tiz u Kinu Europi s Igorom Kordejem i Darkom Macanom, koji će predstaviti strip-roman »Mi, mrtvi« originalno objavljen u izdanju francuskog Delcourta.
– Ovaj integral u izdanju zagrebačke Fibre je, zasad, stripovski događaj godine u kojem ćemo opet utvrditi da jačeg i zanimjivijeg dvojca od Kordeja i Macana u nas nema – siguran je Šagadin.
Snovi i buka historije
Svježi dobitnik ugledne regionalne književne Nagrade Meša Selimović, zagrebački dramatičar Slobodan Šnajder pisao je svoj drugi roman »Doba mjedi« (TIM Press) desetak godina, no čini se da ga je u sebi nosio cijeli svoj život ukoričivši ga konačno u sedmom desetljeću u svoje kapitalno, životno djelo.
Kako je to prije nekoliko dana u Tuzli obrazložio Mile Stojić, predsjednik žirija, prilikom dodjele nagrade, »Doba mjedi« je knjiga koja govori da se naši snovi uvijek i iznova odupiru nesnošljivoj buci historije i diktatu zaborava.
– Uranjajući u povijest jugoslavenskih folksdojčera, Šnajder uspostavlja epsku vertikalu od njihova doseljavanja u naše krajeve sve do naših dana kad ekstremne ideologije razdiru samo tkivo života nasilno trgajući ne samo države i nacije već i obitelji i njihove potomke – kazao je Stojić.
Iz Frakturine manufakture upravo je izašla »Smokva« Gorana Vojnovića, mladog ljubljanskog pisca čiji je rukopis snažno obilježilo nasljeđe raspada bivše države. U svom trećem, najkompleksnijem romanu, Vojnović u prvi plan stavlja intimnu obiteljsku priču koja se proteže na više od pola stoljeća i tri generacije jedne obitelji, dok su društvene traume koje su uvelike pridonijele ljubavnim i životnim razočaranjima junaka svih triju generacija – u drugom planu. Vojnović je, efektno sumira kritika, napisao veličanstvenu sagu o tri nesretne ljubavi i tri propala braka čiji su protagonisti svoju obiteljsku povijest rasuli od Momjana i Ljubljane preko Bosanske Otoke do Kaira.
Trapavi gubitnik
Isti izdavač upravo je objavio i »Majstorovića i Margaritu« bugojanskog pisca Josipa Mlakića, uspješnog i veoma produktivnog romanopisca i scenarista. Ovaj neobični Mlakićev roman prepun je referenci na kultnu seriju »Twin Peaks« te na filmove Jima Jarmuscha i Akija Kaurismakija. U romanu čiji je antijunak trapavi gubitnik, autor opet zrcali društvo i mračne tajne njegove 20-godišnje tranzicije.
Zagrebački novinar i književnik Ivica Đikić napisao je dokumentarni roman o genocidu u Srebrenici »Beara« (Ljevak), pokušavši ući u mračne zakutke uma čovjeka koji je dirigirao najvećim pokoljem u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Što ga je pokretalo? Kako je shvaćao svoju ulogu u tom masovnom ubojstvu? – neka su od pitanja za čijim je odgovorima autor tragao.
Riječka književnica Daša Drndić, jedna od naših najprevođenijih i najnagrađivanijih autorica, proljetos je promovirala svoj novi roman »EEG« (Fraktura) koji je svojevrsni nastavak njezine uspješnice »Belladonna«. I u ovom se romanu ona maestralno bavi svojom opsesivnom temom – holokaustom – kroz lik Andreas Bana, psihijatra, glavnog junak »Belladonne«, koji se nakon neuspjelog pokušaju samoubojstva, u »EEG-u« iz prvog lica, nastavlja boriti s avetima prošlosti i sadašnjosti nemilosrdno secirajući društvo, neumorno postavljajući pitanja na koje ne dobiva odgovore.
