Novi projekt Instituta za jezik

”Bolje je hrvatski!”: Umjesto outsourcinga – izdvajanje, start-upa – razvojna tvrtka…

Hina

Ravnatelj IHJJ-a Željko Jozić preporučuje hrvatske zamjene za anglizme / Foto: Dragan Matic / CROPIX

Ravnatelj IHJJ-a Željko Jozić preporučuje hrvatske zamjene za anglizme / Foto: Dragan Matic / CROPIX

Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) obilježio je u utorak završetak ovogodišnjega Mjeseca hrvatskoga jezika trima događajima u sklopu Dana otvorenih vrata, među kojima je i predstavljanje njihova novog internetskoga portala »Bolje je hrvatski!« na adresi bolje.hr kojima se, istaknuo je ravnatelj IHJJ-a Željko Jozić, preporučuju hrvatske zamjene za anglizme potpuno neprimjerene hrvatskome jeziku



ZAGREB – Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje (IHJJ) obilježio je u utorak završetak ovogodišnjega Mjeseca hrvatskoga jezika trima događajima u sklopu Dana otvorenih vrata, među kojima je i predstavljanje njihova novog internetskoga portala »Bolje je hrvatski!« na adresi bolje.hr kojima se, istaknuo je ravnatelj IHJJ-a Željko Jozić, preporučuju hrvatske zamjene za anglizme potpuno neprimjerene hrvatskome jeziku.


Umjesto rogobatnih (agresivnih) anglizama koji nagrđuju hrvatski jezik, poput outsourcinga, spin-offa i sličnih izraza, IHJJ preporučuje ali ne nameće, objasnio je Jozić, hrvatske zamjene kako bi većina govornika hrvatskoga jezika razumjela o čemu se zapravo radi.


Ako bismo, rekao je Jozić, morali izdvojiti ‘najomraženiji’ anglizam koji je obilježio prošlu godinu, ja bih se ‘odlučio’ za outsourcing tako često korišten u političkoj i široj društvenoj javnosti, a sigurno nejasan velikome broju ljudi pa se može i postaviti pitanje zašto je uopće korišten – možda zato, dodao je, što zvuči ‘ljepše i učenije’ ili da se prikrije sadržaj toga o čemu govori.




Umjesto toga anglizma, dodao je, mi predlažemo riječ – izdvajanje, za ‘spin-off’ tvrtku – tvrtka kći, za ‘revolving door’ – kružna vrata, za ‘in-house’ – preraspodjela, a za ‘start-up’ tvrtku – razvojna tvrtka. Počeli smo s tih pet anglizama, ali smo predvidjeli i prostor za komentare i prijedloge kako ostale anglizme koji ‘ne stoje’ hrvatskome jeziku, zamijeniti primjerenim hrvatskim riječima.


Pri tomu, istaknuo je, nikako ne želimo da se stekne dojam kako smo pretjerani ‘puristi’ koji se bore protiv stranih riječi u hrvatskome jeziku, jer je on bogat takvim riječima. Isto tako, napomenuo je Jozić, ne borimo se samo mi protiv agresivnih anglizama, nego je to opća pojava koju možemo pratiti, primjerice, i u talijanskome, njemačkome i francuskome jeziku.


Učenici na testu – na standardni jezik prevodili i »Samo luzeri hejtaju«


 Gosti Dana otvorenih vrata IHJJ-a bili su i učenici osmoga razreda zagrebačke Osnovne škole Silvija Strahimira Kranjčevića koji su se odazvali pozivu IHJJ-ove istraživačice Milice Mihaljević i pristupili kratkom testu provjere znanja hrvatskoga jezika od pet pitanja, a tri su se odnosila na anglizme.


Tako su primjerice na standardni jezik trebali prevesti naslov »Samo luzeri hejtaju« u čemu su, rekla je Mihaljević, bili vrlo uspješni i napisali »Samo gubitnici mrze«. Učenici su trebali napisati i hrvatske riječi za ‘selfie’ i ‘e-mail’, a i odgovoriti što u nadimku »ŠAKA SA SREDNJAKA« treba pisati velikim slovom, te umetnuti riječ koja nedostaje, a smisleno, iako ne izravno, nadopunjuje tekst.


Najbolja na testu bila je učenica Lea Tomić koja je za to dobila i nagradu – Hrvatski pravopis IHJJ-a. Uspjeh ju je obradovao posebice zato što, priznala je, iz hrvatskoga jezika ima ocjenu vrlodobar (4). Nagrađeni su i drugoplasirana učenica te čak četvero učenica i učenika koji su osvojili treće mjesto.


Treći događaj bilo je predstavljanje prvoga broja drugoga godišta znanstveno-popularnog časopisa IHJJ-a »Hrvatski jezik«. Ravnatelj IHJJ-a podsjetio je da je to jedini znanstveno-popularni časopis o hrvatskome jeziku, te da je njegov prvi broj predstavljen prošle godine, upravo na isti dan – 17. ožujka na koji je sada već davne 1967. godine objavljena Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika.


Dodao je kako 17. ožujka završavaju Dani hrvatskoga jezika koje je Hrvatski sabor proglasio 1997. godine, a i Mjesec hrvatskoga jezika – manifestacija koju je prošle godine ustanovio IHJJ – središnja znanstvena ustanova za proučavanje hrvatskoga jezika.


Novi broj časopisa predstavila je istraživačica Lana Hudeček istaknuvši da se u njemu mogu pronaći zanimljivi članci kao što su članak o eufemizmima – koji imenuju neki predmet ublaženo i počesto uljepšano te o disfemizmima koji su, rekla je, ‘naličje iste medalje’ jer imenuju neki predmet ružno i često drastično. Čitatelje može naučiti ili obnoviti svoje znanje i o tomu što su metafora i metonimija i kakva je njihova uporaba u medijima, o poretku padeža i ‘svašta pomalo o padežima’, te o osobnim imenima blizanaca i drugim temama ovoga broja.