Dražba 124 umjetnine

Aukcija slika u “Mimari”: Favoriti će možda donijeti i više od 200 tisuća kuna

Sandra Sabovljev

Naši kupci ne vole se javno eksponirati, pa hrvatske dražbe rijetko nalikuju onima iz američkih filmova – Zdravko Mihočinec i Nikola Albaneže uz jedna od radova / Foto Nenad REBERŠAK

Naši kupci ne vole se javno eksponirati, pa hrvatske dražbe rijetko nalikuju onima iz američkih filmova – Zdravko Mihočinec i Nikola Albaneže uz jedna od radova / Foto Nenad REBERŠAK

Rariteti dražbe su ulje na platnu Ferde Quiqureza iz 1870. godine »Pohod Marije rođakinji Elizabeti« te veliko ulje na platnu Ede Murtića iz 1972. »Istarska zemlja« – ističu u »Konturi« koja organizira aukciju



ZAGREB  Nakon trogodišnje stanke u Muzeju »Mimara« održat će se u ponedjeljak u 19 sati 46. javna dražba Aukcijske kuće »Kontura« koja će ljubiteljima likovne umjetnosti ponuditi 124 katalogizirana rada renomiranih autora. Zainteresirani štovatelji umjetnina te će radove moći pogledati u »Mimari« na predaukcijskoj izložbi već danas od 10 do 17 sati, sutra od 10 do 14 sati i na sam dan aukcije od 10 do 19 sati.


– S obzirom na vrijeme u kojem živimo, nemam velikih očekivanja od aukcije. Ako se proda između desetak i dvadesetak radova, bit ću zadovoljan – kazao nam je direktor Aukcijske kuće »Kontura« Zdravko Mihočinec, prisjetivši se nekih boljih vremena za kolekcionare kada se prodavalo i pedesetak radova po dražbi, gotovo polovina ponuđenoga. Aukcije, koje se sada održavaju dva puta godišnje, nekada su se organizirale i u pet navrata, kako u Zagrebu, tako i u Rovinju, Poreču i Dubrovniku.


Neka bolja vremena


Govoreći o favoritima skorašnje dražbe, Mihočinec ističe raritetno ulje na platnu Ferde Quiqureza iz 1870. godine »Pohod Marije rođakinji Elizabeti«, djelo koje je procijenjeno na 180 do 200 tisuća, te veliko ulje na platnu Ede Murtića iz 1972. »Istarska zemlja« za koji će trebati izdvojiti oko 228 tisuća kuna. To su ujedno i najskuplji radovi ove zimske aukcije koja nudi – treba naglasiti – i muzejski primjerak, ulje »Božanska iskra« osječkog slikara Josipa Leovića iz 1915, jedan od najljepših primjera hrvatskoga simbolizma.




Kupci će se moći nadmetati, između ostalih, i za slike Emanuela Vidovića, Naste Rojc, Slave Raškaj, Julija Knifera, Ive Dulčića, Gabrijela Jurkića, Božidara Rašice, Milivoja Uzelca, Mladena Veže, Borisa Bućana, kao i za skulpture Vanje Radauša i Antuna Augustinčića.


– Bit će sigurno puno posjetitelja, ali ne i kupaca. Više akvizicija očekujem, nakon same aukcije. Naši su kupci ljubitelji umjetnosti, kolekcionari, poduzetnici, galeristi, no ne vole se javno eksponirati, pa hrvatske dražbe rijetko nalikuju onima iz američkih filmova – objašnjava Mihočinec, prisjećajući se opet boljih vremena kada je bilo i dramatičnih nadmetanja što u dvorani, što telefonski, što ponudama u odsutnosti. Cijene radova na dražbi tada su znale i dvostruko nadmašiti procijenjene iznose. Danas nadmetanje počinje s dvadeset posto manjim iznosom od procijenjenog i uglavnom završava u okvirima same procjene, saznajemo od našeg sugovornika.


Raširena djelatnost


Osim Aukcijske kuće koja je prva počela s javnim dražbama u Hrvatskoj a tijekom 13 godina držala ih je već 46, iza imena »Kontura« krije se razgranata djelatnost na području likovne umjetnosti. »Kontura« izdaje istoimeni art-magazin od 1991. na čijem je čelu također Zdravko Mihočinec, »Kontura« je i ime galerije na Trešnjevci, a pod okriljem toga brenda je i izdavačka djelatnost. »Kontura«, ukratko, nudi lepezu usluga i proizvoda, od povijesno-umjetničkih i likovno-kritičarskih ekspertiza starije i recentne umjetničke produkcije, promocija likovnih umjetnosti i umjetnika, preko monografskog predstavljanja zaokruženih umjetničkih opusa, do prodaje i kupovine umjetnina koje su popraćene procjenama njihove tržišne vrijednosti kao i ekspertizom njihove autentičnosti.


– Sve to zvuči puno glamuroznije nego što u zbilji jest. Posao se povjesničara umjetnosti često svodi na težak fizički rad, poput prenošenja umjetnina i kopanja po prašnjavim tavanima, a naša nastojanja i rad rijetko prati i adekvatna materijalna i profesionalna satisfakcija, priznaje Mihočinec kome je unatoč kriznim vremenima ljubav prema umjetnosti svakodnevni radni pokretač.