Andrea Zlatar nije jučer htjela govoriti o tome kako će se kao ministrica uhvatiti u koštac s brojnim otvorenim pitanjima koja muče domaću kulturu, ali je dala natuknuti da je spremna za ozbiljan rad i političke izazove
Vjerojatno su književnici oni koji Andreu Zlatar doživljavaju kao »svoju«.
– Mislim da je ovo veliki dobitak za kulturu, napokon smo dobili više od činovnika, osobu koja kulturu misli, živi i proizvodi – kaže pisac Marinko Koščec.
Istovremeno, upravo je književnost (i sve vezano za produkciju i život knjige) područje kojim će se nova ministrica morati pozabaviti. Barem tako očekuju pisci koji su u proteklih godinu i pol dizali glas protiv obezvrjeđivanja te profesije, između ostalog tražeći veća izdvanja (od dosadašnjeg jednog promila) za autorske stipendije.
– Andrea Zlatar ima širi pogled na ovaj veliki društveni problem koji se tiče pisane riječi kao temelja kulture, a upravo tako treba i pristupiti, širokim zahvatom, rješavajući istovremeno i akutno stanje distribucije knjiga, otkup knjižara, nepostojanje kritika… Bit će to težak posao, drži Nenad Bartočić iz projekta »Knjižni blok« kojim se zahtijeva hitna intervencija u umiruću knjiž(ev)nu produkciju.
Iako se proteklih dana činilo izglednijim da će zbog matematičkog preslagivanja koalicijskih stranaka ministrom kulture postati SDP-ov kandidat Nenad Stazić – a vrlo se ozbiljno spominjalo i ime manje poznatog kazališnog redatelja Milana Živkovića (na čiji se eventualni izbor za ministra u kuloarima gledalo kao na najmanje prihvatljivu opciju) – dolazak Andree Zlatar u Runjaninovu 2 većina ocjenjuje kao prirodnu i logičnu stvar. Njezina biografija jamči za nju: izvrsna je znanstvenica, književnica, sveučilišna profesorica, urednica; aktivna je na više područja, upečatljivo prisutna na kulturnoj sceni, zaslužna za dobre stvari kojima je kumovala kao zagrebačka »ministrica« za kulturu.
Manje od milijarde
Ipak, neće se svi složiti s njim da je dosadašnji ministar Jasen Mesić bio smiješan. Unatoč skepsi i čak podsmijehu kojim su ga dočekali kao nasljednika Bože Biškupića, u proteklih godinu dana pokazao se, ako ništa drugo, kao korektan ministar sa sluhom za potrebe različitih aktera kulturne scene koji je unutar sirotinjskog proračuna za kulturu radio što se moglo.
S manje od milijardu kuna godišnjeg budžeta štedjelo se na međunarodnoj kulturnoj suradnji, na novim medijskim kulturama, knjižničnoj djelatnosti, nagradama u kulturi, arheološkim projektima… Mnoge otvorene rane čekaju sposobniju ministricu, kreativniju u raspodjeli sredstava (iako bi pesimisti i to mogli nazvati prelijevanjem iz šupljeg u prazno), odlučniju za preinake, glasniju u traženju većeg kulturnog proračuna. Andreu Zlatar će, na primjer, dočekati pitanje obespravljene plesne scene, na koju su koreografi upozoravali prosvjedima i dramatičnim performansima.
Promil budžeta
Curić napominje kako je jedan promil kulturnog budžeta znak nepoštivanja ove umjetnosti i neprepoznavanja činjenice da je to neverbalna umjetnost s kojom Hrvatska može komunicirati sa svijetom.
Andrea Zlatar je u peripetijama oko imenovanja novog ministra bila favorit i udruženim predstavnicima sve jače i sve vidljivije nezavisne kulture.
– Dosad je pokazala veliki interes za nezavisnu scenu, izuzetno dobro poznaje kulturni sustav i razumije njegove probleme i potrebe pa u tom smislu očekujem da će vrlo dobro voditi resor kulture i učiniti određene pomake unutar njega kao i obraniti budžet za kulturu. Ovo mislim ne samo zato što ona zaista ima potrebno znanje i stručnost, već i, što je izuzetno važno, potrebnu strast za kulturu koja nije ukras već vitalni segment društva – kaže Miljenka Buljević iz udruge »Kulturtreger« koja stoji iza »Booksinih« projekata.
