Svečana akademija

70. obljetnica Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a u Rijeci

Kim Cuculić

Svečana akademija u Vijećnici okupila je redovne i članove suradnike HAZU-a te predstavnike društveno-političke zajednice / Foto: I. TOMIĆ

Svečana akademija u Vijećnici okupila je redovne i članove suradnike HAZU-a te predstavnike društveno-političke zajednice / Foto: I. TOMIĆ



RIJEKA » Svečana akademija u povodu 70. obljetnice osnutka i djelovanja Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a u Rijeci s Područnom jedinicom u Puli održana je u vijećnici Grada Rijeke. Ovaj značajni jubilej okupio je redovne i članove suradnike Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, predstavnike Grada Rijeke, Primorsko-goranske županije, Sveučilišta u Rijeci, Riječke nadbiskupije, Općina Fužine i Kostrena te Vinodolske općine, Grada Bakra, Saveza antifašističkih boraca i antifašista, kao i brojne suradnike Zavoda, među njima i nekadašnjeg voditelja Zavoda akademika Milana Moguša. 


 Zadaci Akademije


Ovom prigodom govor je održao akademik Zvonko Kusić, predsjednik HAZU-a, koji je istaknuo da je Zavod za povijesne i društvene znanosti pisao hrvatsku povijest, kao što to čini i Akademija.  

  – Premise koje je zacrtala Akademija vrijede i danas – ulaganje u znanje i obrazovanje osigurat će i našu poziciju u globaliziranom svijetu. Akademija je svojim radom osigurala afirmaciju našeg naroda i državno-pravni kontinuitet, a njena je zadaća zastupanje najvećih ideja nacije te čuvanje identiteta i osiguravanje jedinstva nacije. Treba istaknuti da Akademija nije ideološki pristrana i njena uloga nije bavljenje dnevnom politikom. Stavovi Akademije trebaju se temeljiti na znanstvenim, stručnim i etičkim postavkama. Ona ne nastupa senzacionalistički i aktivistički, ali se u ključnim trenucima nacije znala postaviti – kazao je Kusić, naglasivši uzorno vođenje Zavoda za povijesne i društvene znanosti u Rijeci. 


  Akademik Petar Strčić, sadašnji voditelj Zavoda, prenio je pozdrav iz Ureda hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, koja zbog obveza nije mogla prisustvovati svečanoj akademiji. U ime Sveučilišta u Rijeci obratio se prorektor Jože Perić, ukazujući na trajnu i neraskidivu vezu između Zavoda i Sveučilišta, dok se na suradnju Zavoda i Grada Rijeke osvrnuo zamjenik gradonačelnika Marko Filipović. Pročitano je i pismo istarskog župana Valtera Flege, a čestitkama se pridružio i primorsko-goranski župan Zlatko Komadina koji je istaknuo doprinos Zavoda cijeloj hrvatskoj povijesti, izrazivši mišljenje da je misija akademika da daju stav o nekim zbivanjima o kojima postoje polemike u javnosti. 


 Sustavno o sjevernom Jadranu




O prošlosti i sadašnjosti Zavoda, prisjećajući se njegovih voditelja, upravitelja i ostalih djelatnika, govorili su voditelj Zavoda Petar Strčić i upraviteljica dr. sc. Sanja Holjevac. Zavod za povijesne i društvene znanosti osnovan je 1945. na Sušaku pod imenom Jadranski institut. Nakon sjedinjenja Rijeke s Hrvatskom, Institut je kao radna jedinica uključen u sastav istoimenog instituta Akademije u Zagrebu. Ubrzo postaje samostalna ustanova. Osim osnovnom historiografskom zadaćom, djelatnici Zavoda sustavno su se bavili istraživanjem povijesti likovnih umjetnosti, povijesti pisma i jezika, povijesti crkve, gospodarske povijesti, etnografije, etnologije, etnomuzikologije područja Istre, kvarnerskoga primorja i Gorskoga kotara. 


  Šireći svoju znanstvenoistraživačku djelatnost na cijelo područje sjevernoga Jadrana, odnosno zapadne Hrvatske, Zavod je 1969. godine osnovao Područnu jedinicu u Puli. Rezultate istraživanja djelatnici Zavoda objavljuju u svojoj ediciji »Problemi sjevernog Jadrana« te u raznim hrvatskim edicijama i inozemnim časopisima. 


  U glazbenom programu sudjelovale su učenice Glazbene škole Ivana Matetića Ronjgova u klasi profesorice Ingrid Haller i uz klavirsku pratnju profesorice Oksane Zvinekove.