»Gradska željeznica besmislena bez nizinske pruge i širenja luke« (2)

Obersnel reagira: »Visokopozicionirani« izvor iz HŽ-a lupa besmislice

P. N.

Realizacija Mediteranskog koridora nije samo pitanje razvoja riječkog prometnog pravca, već je dio puno šire priče, a brza gradska željeznica bit će realizirana kao dobrodošla posljedica izgradnje željezničke infrastrukture, u Europi i Hrvatskoj. I stvarno mi nije jasno kako to »visoko pozicionirani stručnjak iz HŽ-a« ne zna, poručuje u svom reagiranju gradonačelnik Obersnel



Poštovani gospodine Frank, molim vas da u skladu sa Zakonom o medijima (u prvom, ako stigne prekasno u drugom izdanju, na istom ili istovrijednom mjestu i na isti ili istovrijedan način na koji je bila objavljena informacija koju ispravljam…) objavite ispravak odnosno odgovor na tekst objavljen u Novom listu 14. veljače, na stranicama 14 i 15, pod naslovom »Gradska željeznica besmislena bez nizinske pruge i širenja luke«, koji potpisuje Marinko Glavan.


Autor u tekstu citira »visokopozicioniranog stručnjaka HŽ-a« koji skriven anonimnošću iznosi netočnosti i otkriva toplu vodu – da je besmisleno graditi gradsku željeznicu bez razvijanja lučkih kapaciteta i izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće željezničke pruge iz Rijeke prema unutrašnjosti. Obzirom da projekt brze gradske željeznice proizlazi upravo iz izgradnje nove ravničarske ili rekonstrukcije postojeće pruge koja je pak planirana kao nadogradnja ojačanih lučkih kapaciteta, te da u Hrvatskim željeznicama svi relevantni sugovornici znaju ama baš svaki detalj u planiranju i pripremi ovog projekta pa tako i da se promišlja upravo onako kako on mudro sugerira, nameće se zaključak da »visoko pozicionirani stručnjak HŽ-a«, anonimnošću skriva svoju nesposobnost ili je tek izmišljeni lik koji je autoru poslužio da plasira svoje stavove.


Zagrebački terminal 


Naime, projekt brze gradske željeznice je prvenstveno projekt Hrvatskih željeznica stoga je pomalo nevjerojatno da »visokopozicionirana« osoba u HŽ-u lupa besmislice poput onih koje se navode u tekstu.




U tekstu se, uz fantomski »visokopozicionirani« izvor citira i dr. Hrvoja Baričevića s Pomorskog fakulteta koji također smatra da je besmisleno graditi dvokolosječnu prugu tj. gradsku željeznicu kroz Rijeku bez povećanja teretnog prometa. No, i on, namjerno ili slučajno, propuštanjem navođenja ključnih informacija iznosi neistine jer projekt je, ponavljam, i pripreman kao rezultat planiranog povećanja lučkog tereta odnosno kao dio izgradnje nove ili rekonstrukcije postojeće pruge prema Zagrebu, prvenstveno zbog teretnog prometa.


Pretpostavljam i da »visoko pozicionirana osoba u HŽ-u« i dr. Baričević znaju da se gradi zagrebački terminal za koji je osigurano 75 milijuna eura kreditom Svjetske banke i kojeg je potrebno i cestom i željeznicom povezati sa zaleđem.


Čudi me i da stručnjaci koji se citiraju u tekstu ne razmišljaju u skladu s činjenicom da je Europska komisija utvrdila devet koridora osnovne prometne mreže EU od kojih dva prolaze kroz Hrvatsku, a jedan kroz Rijeku. Tako kroz naš grad prolazi Mediteranski koridor koji se proteže od juga iberijskog poluotoka, preko francuske obale, sjeverne Italije na potezu Torino – Trst, Slovenije (odakle se diže prema Budimpešti i mađarsko-ukrajinskoj granici) i dijela Hrvatske do Zagreba u kojem se nastavlja na pravac Rijeka-Zagreb-Budimpešta. Isto tako, nedavno je intervencijom hrvatskih europarlamentaraca Rijeka uvrštena i na trasu Baltičkog koridora. Dakle, za razliku citiranih stručnjaka, Europska komisija prepoznaje Rijeku kao važnu luku na trasi dva najvažnija prometna koridora.


Za realizaciju navedenih devet koridora pa tako i Mediteranskog, EU je ustanovila fond nazvan CEF (Connecting Europe Facility), vrijedan 26 milijardi eura. Dakle, realizacija Mediteranskog koridora nije samo pitanje razvoja riječkog prometnog pravca ili pak prometne infrastrukture u Hrvatskoj već je dio puno šire priče, a brza gradska željeznica bit će realizirana kao dobrodošla posljedica izgradnje željezničke infrastrukture, u Europi i Hrvatskoj. I stvarno mi nije jasno kako to »visoko pozicionirani stručnjak iz HŽ-a« ne zna.


Treba reći i da su u sklopu realizacije dijela Mediteranskog koridora od Rijeke do Zagreba Hrvatske željeznice-Infrastruktura d.o.o. osigurale iz fondova EU bespovratna sredstva u iznosu od 85 posto od potrebne svote za poslove projekata i projektne dokumentacije vrijedne oko 15 milijuna eura. Također, za realizaciju dodatne projektne dokumentacije i rekonstrukciju željezničkog kolodvora Rijeka Brajdica i kontejnerskog terminala Brajdica iz EU fondova osigurano je dodatnih oko 39 milijuna eura. Dakle, čini se da »visokopozicionirani stručnjak HŽ-a« ne zna niti taj podatak.


Stručnjak ništa ne zna


Potrebno je naglasiti i da planiranih 300 mil. eura nije iznos izgradnje samo i isključivo drugoga kolosijeka, kako se to navodi u tekstu. Naime, velik dio ulaganja otpada na zahvate u podizanju razine sigurnosti i umanjenja utjecaja na okoliš koje je potrebno izvesti na riječkoj pruzi i bez drugoga kolosijeka, primjerice izgradnja deniveliranih pješačkih prijelaza, uređenje brojnih križanja pruge i cesta u razini ili već odavna prevladanih rješenja poput podvožnjaka u Krešimirovoj i nadvožnjaka na Zametu, kao i izvedbe zaštite od buke na mnogim dionicama, a da ne govorimo o uklanjanja nasipa na Školjiću kao glavnog preduvjeta za aktiviranje dubine prostora uz Rječinu.


Moram se osvrnuti i na tezu kako se prijevoz putnika mogao uspostaviti na postojećoj pruzi i s malim ulaganjima, što se također navodi u tekstu. Riječ je o vrlo proizvoljnom i neutemeljenom stavu. Naime, ta je ideja temeljito analizirana u vrijeme izrade Generalnog urbanističkog plana, a rezultati studije nisu bili nimalo ohrabrujući – ponuđeno je rješenje s dva putnička vlaka koji bi prometovali u razmaku od oko 40 minuta i s prihvaćanjem putnika na svega nekoliko aktivnih postaja duž pruge. Iako može biti korisno, ovakvo rješenje nije moguće podvesti pod standard javnog prijevoza koji traže korisnici u 21. stoljeću, niti je na njemu moguće graditi složeni sustav javnoga prijevoza.


Izgubljeno vrijeme 


Ne mogu prihvatiti niti teze da se u centar grada guraju novi lučki kapaciteti, a bez povezanosti s cestom i željeznicom jer primjeri projektiranja drugoga kolosijeka, željezničkih terminala na Brajdici i Zagrebačkoj obali kao i prezentacija studije izvedivosti ceste D-403 koja povezuje budući terminal na Zagrebačkoj obali sa zaobilaznicom, ipak ukazuju na suprotnu praksu. Ono s čime doista ne možemo biti zadovoljni odnosi se na vremensku komponentu pripreme spomenutih projekata koja utječe i na opću konkurentnost Rijeke kao lučke destinacije, a što dežurni kritičari, zanimljivo, posve zanemaruju. Uostalom, niti Marseille, velika francuska luka pa i grad koji je nosio titulu Europske prijestolnice kulture 2013. godine, pa niti Barcelona ili Genova, nisu u potpunosti izmjestili svoje lučke kapacitete iz šireg centra grada


U konačnici treba naglasiti i da Grad Rijeka nikada nije zagovarao razvoj luke isključivo u okvirima Grada. Međutim, Grad Rijeka bio je jedini koji je planiranjem terminala na Zagrebačkoj obali omogućio kakav-takav kontinuitet razvoja lučkog sustava i njemu pratećeg gospodarstva, a time i njegovu prisutnost na međunarodnom lučkom tržištu jer je u isto vrijeme iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije bila izbrisana lokacija za razvoj luke na otoku Krku, a gotovo jednako rješenje nametala je i Istarska županija s lukom u Bršici. Usput, vraćanjem lokacije luke na sjevernu obalu Krka ispravljena su prethodna stajališta, ali i izgubljeno dragocjeno vrijeme koje još uvijek nije nadoknađeno, jer do danas nije izgrađen sustav koji bi se aktivno bavio pripremom spomenute lokacije i svih drugih zahvata potrebnih za njezino stavljanje u funkciju.


Dakle, riječ je o gomili netočnih, zlonamjernih navoda koji su očito plasirani s ciljem diskreditacije razvojnih projekata Grada Rijeke. Tih se teza, čini se, srami i jedan od njihovih autora budući da se skriva u anonimnosti. Jer, iako je pravo na zaštitu izvora informacija neosporno važan mehanizam u novinarskom poslu, tužno je gledati kako se ovaj vrijedan novinarski alat prostituira kada se koristi tek kao oružje za obračun s neistomišljenicima. Zahvaljujem na objavi.


S poštovanjem, gradonačelnik mr. sc. Vojko Obersnel.