Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
17. listopada 2019.
Reagiranje

MZO: "Pitanje vjeronauka u školama nema apsolutno nikakve veze s reformom strukovnog obrazovanja"

Autor:
Objavljeno: 26. rujan 2018. u 14:38 2018-09-26T14:38:28+02:00

Poštovani, 

u skladu sa Zakonom o medijima, glava VI., odjeljak 1., članak 40., molimo da objavite ovaj ispravak netočnih informacija iznesenih u tekstu novinarke Ljerke Bratonje Martinović koji je objavljen u Novom listu dana 26. rujna 2018. godine pod naslovom „Ministrica Divjak iz trogodišnjih strukovnih škola briše povijest i biologiju, a ostavlja vjeronauk“ na 5. stranici.

Pitanje vjeronauka u školama nema apsolutno nikakve veze s reformom strukovnog obrazovanja. Vjeronauk u školama definiran je Ugovorom između Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na području odgoja i kulture. Sukladno članku 1. Ugovora „Republika Hrvatska, u svjetlu načela o vjerskoj slobodi, poštuje temeljno pravo roditelja na vjerski odgoj djece te se obvezuje da će, u sklopu školskoga plana i programa i u skladu s voljom roditelja ili skrbnika, jamčiti nastavu katoličkoga vjeronauka u svim javnim osnovnim i srednjim školama i u predškolskim ustanovama, kao obveznoga predmeta za one koji ga izaberu, pod istim uvjetima pod kojima se izvodi nastava ostalih obveznih predmeta.“ Članak 2. Ugovora navodi „Poštujući slobodu savjesti i odgovornost roditelja za odgoj svoje djece, svakome je zajamčeno pravo izbora vjeronauka.“ U srednjim školama Republike Hrvatske učenici i roditelji mogu birati između izbornih predmeta vjeronauk i etika, nakon čega se odabrani predmet provodi kao obavezni za pojedinog učenika. Vjeronauk tako ima i alternativu za one učenike koji se ne odluče na njegovo pohađanje.

Eksperimentalni program „Dualno obrazovanje“ provodi se od školske godine 2018./2019. za 4 kvalifikacije: prodavač, kozmetičar, dimnjačar i staklar, a kurikulumi su izrađeni sukladno Nacionalnom kurikulumu za strukovno obrazovanje.
Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje određuje postotni odnos općeobrazovnog i strukovnog dijela kurikuluma koji čine kvalifikacije određene razine u skladu s potrebama gospodarskog te osobnog rasta i razvoja, uzimajući u obzir mogućnosti horizontalne i vertikalne prohodnosti u sustavu.

Za gore navedene kvalifikacije, Nacionalni kurikulum definira sljedeće omjere:

tebelica

Također, Nacionalni kurikulum definira da općeobrazovni dio obuhvaća matematičku, jezičnu i digitalnu pismenost. Stoga se u općeobrazovnom dijelu definiraju u pravilu predmeti hrvatski, strani jezik, matematika, informatika. Predmeti koji nisu predviđeni u općeobrazovnom dijelu modela dualnog obrazovanja su svi ostali, primjerice biologija, kemija, fizika, geografija, povijest, politika i gospodarstvo.

Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje predvidio je također mogućnost da škola po svom školskom kurikulumu kroz izvannastavnu aktivnost i fakultativnu nastavu može uvrstiti sadržaje koji su učenicima potrebni.
Strukovni kurikulumi za stjecanje kvalifikacija prodavač, dimnjačar i staklar na razini 4.1 i kozmetičar na razini 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira prema modelu dualnog obrazovanja provode se u okviru 4. i 5. odgojno-obrazovnog ciklusa, a čije su sastavnice u postotnim omjerima definirane Nacionalnim kurikulumom za strukovno obrazovanje (Narodne novine, broj 62/2018).

No, važno je naglasiti da izradi strukovnih kurikuluma prethodi analiza tržišta rada i izrada standarda zanimanja te standarda kvalifikacija. Standard zanimanja predstavlja popis ključnih poslova i kompetencija te dokaz utemeljenosti samog zanimanja na tržištu rada, a u njegovu izradu su uključeni poslodavci. Na temelju standarda zanimanja izrađuju se standard kvalifikacije i strukovni kurikulum.

Dualno obrazovanje kombinira učenje u ustanovi za strukovno obrazovanje te učenje temeljeno na radu u gospodarskom subjektu odnosno na radnom mjestu. Osnovni cilj ovoga oblika obrazovanja je omogućavanje mladim osobama sveobuhvatno stjecanje potrebnih vještina za obavljanje poslova učinkovito, inovativno, samostalno i u suradnji s drugima te ujedno zadovoljenje potreba svijeta rada i uspješnog gospodarstva stvaranjem mlade, kvalificirane radne snage.

Ovakav postupak izrade strukovnog kurikuluma zajamčio je da se, kada je riječ, primjerice, o prodavaču, obrazovanje okrene gospodarstvu te da u suradnji s njima prati trendove tržišta rada i promjene u tehnološkim procesima kako bi uskladio ponudu i potražnju za radnom snagom u podsektoru trgovine. Gospodarski subjekt uključen u eksperimentalnu provedbu strukovnih kurikuluma će od ove školske godine ravnopravno participirati u stjecanju znanja i vještina polaznika, unaprijediti znanja nastavnika nudeći im stručno usavršavanje o najnovijim trendovima u trgovini i na taj način strukovno obrazovanje u potpunosti približiti gospodarskom sektoru i omogućiti ravnopravno sudjelovanje u kvalitetnoj izgradnji zanimanja koje će biti poželjno svim mladim ljudima. Budući da se upravo radi o većem naglasku na praktične vještine to će omogućiti polaznicima kvalitetniju pripremu za budući rad kod poslodavca, a poslodavcu da s puno manjim ulaganjem osigura kvalitetnog zaposlenika spremnog na svakodnevne radne izazove.

Tijekom izrade strukovnog kurikuluma konzultirani su i ostali gospodarski subjekti koji nisu izravno sudjelovali u izradi, ali su svojim sugestijama doprinijeli da kurikulum u dijelu Učenja temeljenog na radu simulira realnu potrebu tržišta rada.
Nakon provedenih razgovora s poslodavcima odlučeno je da su navedenim kvalifikacijama ključne matematičke kompetencije koje trebaju biti u funkciji struke, kako bi se prodavački, dimnjačarski, staklarski i kozmetičarski radni procesi mogli realizirati na odgovarajućoj poslovnoj razini. Sve ustanove za strukovno obrazovanje koje su uključene u eksperimentalnu provedbu navedenih strukovnih kurikuluma su na vrijeme o svemu informirane. Osim toga, upravo će se eksperimentalnom provedbom ispitati model odgojno-obrazovnoga procesa dualnog obrazovanja, isti će se pratiti i vrednovati te usklađivati tijekom eksperimentalne faze.

Eksperimentalna provedba strukovnih kurikuluma kontinuirano će se pratiti tijekom ove školske godine te će radne skupine na osnovu rezultata vrednovanja unaprijediti strukovne kurikulume i pripremiti ih za još jednu godinu eksperimentalne provedbe te za redovnu provedbu u školskoj godini 2020./2021.

Važno je napomenuti da je potpuno netočno navoditi da škole nisu upoznate s navedenim promjenama s obzirom da su promjene sukreirali i od početka sudjelovali u samome procesu. U procesu su također sudjelovali i predstavnici sindikata koji su ga sukreirali.

S obzirom na objavu netočnih navoda, molimo da se postupi sukladno Zakonu o medijima.

S poštovanjem,

MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.