Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 6
Sutra: 4° 4° 6
17. prosinca 2018.
Reagiranje

Dr.sc. Hrvoje Pende odgovara Vojku Obersnelu: Tko to tamo glasa?

Snimio Ivica Tomić
Snimio Ivica Tomić
Objavljeno: 26. svibanj 2018. u 21:55 2018-05-26T21:55:02+02:00

U svojem posljednjem reagiranju, Vojko Obersnel docira i na osobnoj razini proziva me da odgovorim njemu i građanima Rijeke na niz insinuacija kojima pokušava diskreditirati GI „Narod odlučuje“. Sve u poznatom stilu naučenom iz vremena u kojem je samo jedno mišljenje značilo i moglo biti u javnom optjecaju.  

Doduše, gradonačelnik je u nekoliko dana stilski ipak evoluirao te me javno više ne etiketira kao „pripadnika kukavičke horde, licemjera i lašca vrijednog prijezira“. Sad sam tek „manipulator i neznalica koja sama sebi tepa“.

Gradonačelnika se u svojem posljednjem reagiranju pita „po kojem EU standardu zastupnik u parlamentu ne smije glasati“, pa ću odgovoriti na to manipulativno pitanje uz pomoć primjera iz prakse. Neću se osvrtati na dodatna vrijeđanja i nebitne teme jer nasilna, difamirajuća i neargumentirana diskusija nije u mojem stilu.

U vezi s pravom glasanja

Analiza predmetnog zakonodavstva članica EU-a pokazuje da vrlo mali broj država ima zakonske i ustavne odredbe koje propisuju zastupljenost pripadnika manjina u odlučivanju najvišega predstavničkog tijela države. Na primjer, otkako je 1946. godine u Italiji ozakonjeno opće pravo glasa i demokratsko političko predstavništvo, Italija nikad nije uvela dvostruko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina, kao ni posebne oblike njihovog političkog predstavljanja. Oni, kao i mnoge ostale razvijene države ne poznaju pojam „nacionalne manjine“.  

Prema važećem izbornom zakonu u Italiji, u Predstavničkom domu parlamenta koji ima 630 članova, sjedi samo jedan pripadnik „manjine“. Radi se o predstavniku lingvističke manjine koji se izabire u izbornoj jedinici Valle d'Aosta (frankofonska regija) i koji nema pravo glasa u procesu glasovanja o povjerenju ili nepovjerenju Vladi. Eto tek jedan primjer kao odgovor gradonačelniku Rijeke na njegovo pitanje „po kojem standardu u Europskoj uniji zastupnik ne smije glasati“.  

Ustavni sud RH o izboru zastupnika u Sabor

Nadalje, zna li riječki gradonačelnik da je Ustavni sud RH odlučivao o izbornom pravu nacionalnih manjina? Tom prilikom dobio je pisana mišljenja s četiri hrvatska pravna fakulteta i krajem 2011. g. donio odluke u vezi s izbornim pravom nacionalnih manjina.

Odlukom br. „U-I-3597/2010 i dr.“ Ustavni je sud ukinuo čl. 1. Ustavnog zakona o izmjenama i dopunama Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, a Odlukom br. „U-I-120/2011 i dr.“ ukinuo je čl. 1., 5., 6.-10. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor. U iscrpnim obrazloženjima tih odluka, Ustavni Sud je naveo razloge zbog kojih dvostruko pravo glasa za pripadnike nacionalnih manjina koji čine manje od 1,5 % stanovnika i tri rezervirana saborska mjesta za pripadnike srpske nacionalne manjine nisu u skladu ni s Ustavom ni s preporukama Europske komisije za demokraciju putem prava (Venecijanske komisije) iz 2008. godine.   

Predstavnici nacionalnih manjina nisu se pomirili s odlukama Ustavnog suda, nazvavši ih političkim te su uz pomoć HDZSDP koalicije nastavili agitirati za svoju „stvar“. Stoga je korisno dodatno prikazati praksu u nekoj od država EU-a, na primjer u Slovačkoj.

Slovačka i manjine

Prema popisu stanovništva iz 2001., Slovaci su činili 85,8 % stanovnika Slovačke, a preostalih 14,2 % bili su pripadnici nacionalnih manjina: Mađari (9,7 %), Romi (1,7 %), Česi (0,8 %), Ukrajinci (0,7 %) i ostali. Unatoč razmjerno brojnim manjinama, slovački Ustav ne poznaje nacionalne manjine i sukladno tome, one nemaju nikakva posebna politička prava pa ni pravo na izbor vlastitih zastupnika u parlament. Stoga, hrvatska manjina u Slovačkoj nema ni dvostruko pravo glasa ni svoga predstavnika u slovačkom parlamentu. Suprotno tome, u Hrvatskom saboru 0,1 % Slovaka, zajedno s 0,2 % Čeha, ima posebnog zastupnika.

Kao što sam u zadnjem reagiranju naveo, mnoge zemlje uopće ne priznaju nikakvo posebno predstavljanje nacionalnih manjina u svojim parlamentima. Tako je u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Nizozemskoj, Norveškoj, Danskoj, Švedskoj, Austriji, Portugalu, Španjolskoj, Italiji, Estoniji, Litvi, Letoniji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj i dr. Svi državljani navedenih država su  ravnopravni i jednako vrijedni te nema nikakve potrebe za izvođenjem nekih posebnih prava.

Gradonačelnik Rijeke povećava broj potpisa za promjenu izbornog sustava

Usprkos tome što je gradonačelnik Rijeke u Novom listu do sada dobio više prostora i vremena u svojoj polemici protiv GI „Narod odlučuje“ i mene osobno, on je uglavnom polemizirao sam sa sobom pri tome vrijeđajući pojedince i veliku grupu građana. Takav stil komuniciranja s onima koji misle drukčije može proći samo kod otužnih jugonostalgičara, komunista, režimskih rokera i wannabe demokrata i progresivista.

Svaki napad Vojka Obersnela na našu Inicijativu, na žalost, predstavlja tek novu dimenziju brutalizacije javnog diskursa, ali istovremeno rezultira s većim priljevom potpisa za promjenu izbornog sustava. Stoga pozivam gradonačelnika Rijeke na sljedeći „promptni“ odgovor.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka