Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 6
Sutra: 17° 17° 6
15. studenoga 2019.
Bodulske barufe

Komentar MLADEN TRINAJSTIĆ Umjesto pametnih semafora, Krku treba 'pametno' trošenje mostarine

Snimio Vedran KARUZA
Snimio Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 19. listopad 2018. u 21:20 2018-10-19T21:20:05+02:00

Umjesto guranja inicijative za ukidanjem mostarine koju otočani ionako ne plaćaju i koja, iako ima čak i na Ustavu utemeljenih opravdanja, neće riješiti ni jedan otočni prometni problem (već ga, naprotiv, privlačenjem dodatnih vozača i njihovih vozila još dodatno intenzivirati), nije li možda smislenije okrenuti pilu naopako i početi tražiti da se dio novca uprihođenog na krčkim cestama usmjeri njihovu osuvremenjenju

Uvođenje pametnih semafora, izgradnja novih rotora na križanjima, »peglanje« cestovnih krivina i svi ostali zahvati koji se izvode na državnoj cesti D102, najprometnijoj krčkoj prometnici te ujedno i jednoj od najopterećenijih državnih cesta u zemlji, hvale su vrijedna nastojanja olakšavanja prometovanja tim potezom.

Ipak, ni uz najbolju volju cestara, svi ti zahvati, konstruktivne i tehničke intervencije ne mogu i neće riješiti problem koji, posebice u ljetnim sezonama, svake godine u sve većim razmjerima stvaraju rijeke automobila kojima na otok dolaze njegovi očito sve brojniji posjetitelji.

U okolnostima u kojima se iz ljeta u ljeto ondje ruše rekordi u broju turističkih noćenja i posjetitelja, u kojima svake godine krčkim prometnicama »plazi« sve veći broj vozila svih vrsta i veličina, sve te mjere i nemale investicije teško da će ikad pogoditi metu.

Pritisak cestovnog prometa, složit će se svi koji otokom voze, jednostavno je postao presnažan, sad već čak i u pred te posezonskom razdoblju. Ono što se do pred koju godinu na krčkim cestama događalo tek u vikendima turističke špice, sad je postalo »redovnim stanjem stvari« krčke prometne svakodnevice s kojom se, posebice oni koji na tom otoku žive i rade i u vrijeme dok svi oko njih odmaraju – sve teže nose.

A rješenje tog problema teško da će donijeti i deset novih rotora ili pak semaforiziranih raskrižja. Jedino što turizmu okrenutom Krku, njegovom stanovništvu i gospodarstvu može donijeti prometno olakšanje izgradnja je nove, šire i propusnije cestovne infrastrukture kojom bi ljetni promet Krkom (kojim se putuje i prema Cresu, Lošinju i Rabu) napokon »prostrujao«.

I sad, naravno, dolazimo do pitanja – kako? Ili bolje rečeno, čime graditi nove višetračne, nimalo jeftine ceste? Rješenja za to pitanje dio otočana, među ostalima i otočnih lokalnih čelnika (koji za sad još uvijek neslužbeno, i sami već počinju »šuškati« o tome) pronalazi u preusmjeravnaju dijela prihoda koji se na Krčkom mostu ostvaruje od naplate mostarine prema svojevrsnom namjenskom fondu iz kojeg bi se potom financirala modernizacija otočnih prometnica.

Mostom se, kažu upućeni, u sezoni dnevno prekotrlja i do 30 tisuća vozila od čijih se vozača s te osnove godišnje naplati 65 milijuna kuna. Istovremeno, kažu poznavatelji iste problematike, na njegovo održavanje godišnje ode svega dvadesetak milijuna, što znači da golemi ostatak »viška prihoda« od krčkih prometnih gužvi ide k podmirenju nekih drugih »cestarskih«, u pravilu »izvanotočnih« troškova.

Umjesto guranja inicijative za ukidanjem mostarine koju otočani ionako ne plaćaju i koja, iako ima čak i na Ustavu utemeljenih opravdanja, neće riješiti ni jedan otočni prometni problem (već ga, naprotiv, privlačenjem dodatnih vozača i njihovih vozila još dodatno intenzivirati), nije li možda smislenije okrenuti pilu naopako i početi tražiti da se dio novca uprihođenog na krčkim cestama usmjeri njihovu osuvremenjenju.

Ako ne odmah, onda za koju godinu, na taj bi se način riješilo pitanje izvora financiranja takvih ulaganja. A otočanima i njihovim gostima to bi omogućilo da se napokon, čak i u sezoni, počnu »kretati« svojim otokom.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.