Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 1
Sutra: 7° 7° 1
20. studenoga 2018.
Piše Damir Cupać

Kanoćal Damira Cupaća: Primorsko-goranski odlagališni Obrovac

Foto Sergej Drechsler
Foto Sergej Drechsler
Autor:
Objavljeno: 28. rujan 2018. u 16:36 2018-09-28T16:36:23+02:00

 Od smrada politike trulije je jedino to što za odlagališni Obrovac nitko nikada nije odgovarao. A vjerojatno i neće

Čim su nas primili u pionire krajem 1970-ih godina, kao mali drugovi bili smo upoznati da treba čuvati okoliš i da treba skupljati stari papir jer ćemo onda ići na izlete. Moji drugarice i drugovi i ja, kada god smo mogli, maltretirali smo susjedstvo zvonjavom i pitanjem: imate li starog papira. I onaj osjećaj kada bi prozvali naš razred da smo skupili najviše papira i iščekivanje kada ćemo i kamo na izlet. Osjećali smo se kao Alija Sirotanović.

Onda smo malo odrasli i skontali da Rijeka ima problem s odlagalištem otpada, i da smo mi džaba skupljali stari papir kada se naši susjedi u Viškovu guše od smrada, ali i strahuju od ekološke bombe zvane Sovjak. Ulaskom Hrvatske u EU morali smo prihvatiti nova pravila igre, a neke od najbitnijih direktiva odnose se upravo na zaštitu okoliša čiji je jedan od najbitnijih dijelova – odnos prema otpadu.

Godinama smo pratili triler zvan biranje lokacije za novu centralnu zonu za gospodarenje otpadom, onda smo godinama pratili triler kada i tko će to izgraditi, a kao epilog je došao horor za građane koji žive u Viškovu. A za taj horor krivi su svi oni koji su trebali napraviti sve da se gospodarenje otpadom u Primorsko-goranskoj županiji uredi na civiliziran i 21. stoljeću primjeren način.

Nepodnošljiv smrad

Da bi sva nadanja mogla biti ludom radovanja, bilo je jasno od samog početka kada je 2001., dakle prije 17 godina, osnovana tvrtka Ekoplus koja je trebala realizirati taj projekt na zadovoljstvo svih. I onda se za čelnog čovjeka izabere bivši direktor Čistoće koji je u tom gradskom poduzeću dobio šut-kartu. SDP-ove struje su odmjerile snage, a prevladala je Komadinina frakcija zahvaljujući kojoj je Dušan Šćulac preuzeo novu tvrtku koju su osnovali Županija, Grad Rijeka i KD Čistoća.

Kada je u ožujku 2001. godine Europska komisija odobrila povećanje sufinanciranja projekta na 71 posto, činilo se da će ipak biti sve u redu. Sljedećih 11 godina projekt se radio da bi 2012. godine počelo baliranje otpada koji se odlagao na Viševcu i »nultoj fazi« Marišćine. Smrad je bio nepodnošljiv.

U listopadu 2012. godine mještani Marčelja predvođeni kriznim ekostožerom Marišćina spontano su blokirali novi CZGO. Pala su obećanja da će se sve riješiti kada počne s radom ŽCZGO, a to je trebalo biti 2014. Naravno da nije jer je probni rad krenuo u srpnju 2015. godine, a probni rad je bio takav da su se problemi samo gomilali.

Jedna od najvećih sramota

U veljači 2017. godine pogon je napokon pušten u rad. Paralelno s neimarima koji su osmišljavali i gradili ovaj primorsko-goranski odlagališni Obrovac, vodile su se brojne rasprave, a bit je bila da je dio struke upozoravao da novi pogon neće riješiti stare probleme jer je odabrana zastarjela tehnologija.

Građani Viškova prisiljeni su prosvjedovati, a čak i kada slave zaštitnika svoje općine, moraju udisati smrad iz najsuvremenijeg čuda tehnike, vrijednog oko 300 milijuna kuna. I još jedna stvar – o kakvom se nemaru radi i o kakvoj improvizaciji s poslom koji je i te kako ozbiljan, svjedoči i činjenica da do dana današnjeg nije napravljena cesta do iste te Marišćine, a što je jedna od najvećih sramota.

A od onog smrada koji se širi iz suvremenih postrojenja gori je jedino smrad politike koja je zabila glavu u pijesak i koja ne može naći rješenje da investicija vrijedna 300 milijuna kuna bude ono što je trebala biti – suvremeni centar za gospodarenje otpadom. A od smrada politike trulije je jedino to što za odlagališni Obrovac nitko nikada nije odgovarao. A vjerojatno i neće.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka