Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 8° 1n
Sutra: 8° 8° 1n
26. rujna 2018.
POD SVIJEĆAMA BURZE RADA

kolumna GABRIJELA GALIĆ Zdravstvo svima, a ne samo imućnima

Foto V. Karuza
Foto V. Karuza
Autor:
Objavljeno: 15. kolovoz 2018. u 21:56 2018-08-15T21:56:00+02:00

Doista, zar je mladić iz Zaprešića trebao izgubiti život da bi se u javnom prostoru progovorilo o stanju u domaćem zdravstvenom sustavu, u ovom slučaju jednom segmentu tog sutava – hitnoj medicinskoj službi? Da, život je mogao biti izgubljen i da je na teren izašla ekipa u kojoj je i liječnik. No, da je tog nedjeljnog popodnevna na mjesto poziva pristigla takozvana T1 ekipa, rasprave o funkcioniranju hitne medicinske službe ne bi bilo. I ne bismo, i od onih koji njome upravljaju, saznali da je sustav u popriličnom rasulu. Nije to neočekivano. Cijeli zdravstveni sustav je teški bolesnik i nekako je prirodno da je u manjoj ili većoj mjeri bolest zahvatila sve njegove elemente. Na problem hitne medicinske službe ljudi koji u njoj rade godinama upozoravaju. Zaposleni u hitnoj medicinskog službi, međutim, samo su na trenutak dotaknuli svjetla javne pozornice, onomad kada su tražili da im se vrati koncem '90-tih ukinuti beneficirani radni staž. Nisu samo tada, a i ranijih godina, govorili isključivo o svojim primanjima koja su mala i ljude ne zadržavaju u službi, pa ljudi s 20 godina staža odlaze iz zemlje, a ako u njoj ostaju, traže manje zahtjevno radno mjesto. Govorili su i o organizaciji službe koja bi trebala biti daleko bolja.

No, koga briga za nekakve tamo sindikaliste koji se stalno nešto bune. To im je ionako u opisu posla. I oni će svoje u danom trenutku izverglati, odgovorni će ih pokušati demantirati i sve će proći. Da, dok se ne dogodi situacija poput smrti mladića na ulici Zaprešića. Tada upozorenja sindikalnih bundžija i dežurnih kritičara odjednom postanu stvarnost. Pa, primjerice, saznamo da kod nas u 10 do 17 posto slučajeva postupak reanimacije uspije, dok se vani ta uspješnost mjeri s 50 do 70 posto. Ili, da je smrtnost u prometnim nesrećama 11 do 13 osoba na deset tisuća stanovnika, dok je na razini EU-a četiri do šest osoba. Ti podaci su poražavajući. I govore o organiziranosti domaćeg sustava hitne medicine.

Međutim, bez ozbiljnog zaokreta u načinu razmišljanja onih koji vladaju ne mogu se očekivati ozbiljni pomaci nabolje. Niti u hitnoj medicinskoj službi, niti u cjelokupnom zdravstvu. U socijalnoj državi zdravstvo je dostupno svima i ne postoji radi stvaranja profita, već pružanja usluge građanima. Hrvatska si utvara da je socijalna država, ali upravo na zdravstvu pokazuje da od socijalne države odustaje. Mnogim građanima zdravstveni sustav danas nije dostupan, a sutra će biti još nedostupniji.
Jasno je to i iz prijedloga novog zakona o zdravstvenoj skrbi koji će, primjerice, svim ustanovama dati mogućnost da se bave zdravstvenim turizmom pa je pitanje u kojoj će se mjeri one za koju godinu baviti pružanjem javnih usluga od kojih ne zarađuju.

U pripremi su i promjene u zdravstvenom osiguranju koje bi, sudeći po najavama, itekako javni zdravstveni sustav mogle pretvoriti u čisti biznis. Tko ima novac liječit će se, tko nema umirat će. U toj i takvoj socijalnoj državi budućnosti, mnogi se neće usuditi okrenuti broj hitne medicinske službe. Građani Zaprešića spontano su reagirali i na ulici se pobunili zbog onog što se njihovom sugrađaninu dogodilo. Nažalost, zbog svega onog što se u zdravstvu tek planira napraviti buni se i pobunit će se tek šačica onih sindikalnih bundžija i dežurnih kritičara. Većina građana neće, dok ne bude kasno.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka