Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 27
Sutra: 9° 9° 27
26. siječnja 2020.
Iz druge perspektive

DRAGO KRALJEVIĆ Kršenja europskih propisa - cijena loše politike

REUTERS
REUTERS
Autor:
Objavljeno: 10. studeni 2019. u 14:07 2019-11-10T14:07:32+01:00

Tijekom proteklih godina učinjeno je mnogo toga na uspostavljanju konstruktivnog odnosa između Komisije i država članica. Jedan od ciljeva je bio kako ograničiti/smanjiti broj postupaka pojedinoj državi, kako bi se osiguralo dovoljno vremena za ispunjavanje svojih preuzetih obveza. No rezultati su u konačnici bili djelomice zadovoljavajući

Države članice EU-a, zajedno s Europskom komisijom, dijele odgovornost za poštovanje prava Unije. Ovaj duh suradnje temelj je programa za uspostavljanje povjerenja između europskih naroda i njihovih institucija u EU-u. Naravno, nije riječ samo o regulatornoj integraciji, već i o kulturološkoj. Njih dvije zajedno čine temeljni kamen na kojemu počivaju odnosi između EU-a i država članica. U tom kontekstu valja gledati i na postupke koji se poduzimaju u vezi s kršenjem europskog prava. Jer, svaka država koja želi prihvatiti europske stečevine kao svoje, dobrovoljno preuzima i obvezu poštovanja tih stečevina. To se naravno odnosi i na Hrvatsku. Temeljem Ugovora o funkcioniranju Unije, Europska komisija je ovlaštena poduzimati pravne radnje protiv onih država članica koje ne poštuju preuzete obveze. Po potrebi, Komisija može, kada ocijeni, države članice dovesti i pred Europski sud pravde.

Tijekom proteklih godina, mora se priznati, učinjeno je mnogo toga na uspostavljanju konstruktivnog odnosa između Komisije i država članica. Jedan od ciljeva je bio kako ograničiti/smanjiti broj postupaka pojedinoj državi, kako bi se osiguralo dovoljno vremena za ispunjavanje svojih preuzetih obveza. No rezultati su u konačnici bili djelomice zadovoljavajući. Dok se s jedne strane godišnji broj otvorenih postupaka protiv država koje su kršile EU propise smanjivao, pritužbe koje podnose građani stalno se povećava.

Zahvaljujući Openpolisu koji je razvio korisne alate za kvalitetnim upravljanjem podacima, omogućeno je, posebice novinarima, ali i građanima EU-a, da bolje shvate mehanizme kršenja EU propisa, ali i postupaka koji se s tim u vezi pokreću. To je veoma bitno jer Europska komisija svake godine donosi velik broj direktiva i drugih propisa koje države članice moraju ugraditi u svoja nacionalna zakonodavstva.

​Što se događa prije postupka za kršenje pojedinog propisa? Nakon zaprimanja odgovarajuće pritužbe/peticije i slično, ili interne istrage, Komisija može donijeti odluku da pokrene istragu, primjerice putem tzv. pilot-mehanizma. Riječ je o instrumentu koji se koristi za predviđanje i rješavanje potencijalnih poteškoća koje ima pojedina država, bez potrebe pokretanja službenog postupka. Prema dostupnim informacijama, ta se brojka stalno povećava. U prosjeku svake godine podnesi se više od 3.700 pritužbi protiv država članica, zbog kršenja zakona EU-a. No otprilike tri četvrtine predmeta u pilot-postupku, riješeno je prije pokretanja postupka za kršenje zakona.

Europsko pravo se provodi kroz odluke, direktive i propise. Ovi se instrumenti razlikuju po vrsti, zahtjevima i funkciji. Odluke su obvezujući pravni akti koji se primjenjuju na jednu ili više država EU-a, tvrtke ili građane. Neke se ne moraju prethodno ugraditi u nacionalno pravo, jer automatski obvezuju od dana kada su stupile na snagu. Isto vrijedi i za propise. To su pravni akti koji se automatski primjenjuju u svim zemljama EU-a. Međutim, direktive mogu biti i drukčije prirode, koje zahtijevaju sasvim konkretne zahtjeve i rezultate za pojedinu državu. Transpozicija (prijenos) u nacionalno pravo mora se dogoditi unutar određenog vremenskog okvira, uglavnom dvije godine. U 2018. godini zabilježen je najveći broj pritužbi - 3.599, odnosno 200 više u odnosu na prosjek prethodnih godina.

Zanimljiv je podatak da je u razdoblju od 2014. do 2018. godine, više od trećine pritužbi upućeno na račun samo tri države: Italije (16,31 posto), Španjolske (12,06 posto) i Francuske (8,27 posto). Samo u 2016. godini, protiv Italije je podneseno 753 pritužbi, što je rekord za jednu državu članicu. Početkom ove godine Italija je za počinjene prekršaje od 2012. do danas, morala platiti više od 547 milijuna eura. Više od 20 posto pritužbi građana od 2014. do 2018. godine, odnosilo se na područje »pravosuđa« i »zaštite potrošača«.

To znači da percepcija kod građana, prije svega potrošača, prema državi postaje sve negativnija. Situacija s Hrvatskom činila se posebno zabrinjavajućom, u razdoblju kada je broj pritužbi porastao za 380 posto. Kada je riječ o našoj državi, trenutačno je u postupku 47 predmeta. U postocima to izgleda ovako: okoliš 19,15 posto, financijska stabilnost, financijske usluge i tržište kapitala 14,89 posto, energija 12,77 posto, pravosuđe, temeljna prava i državljanstvo 12,77 posto, unutarnje tržište, industrija, poduzetništvo i malo i srednje poduzetništvo 10,64 posto, unutarnji poslovi 8,51 posto, mobilnost i transport 8,51 posto, porezi i carinska unija 6,38 posto, komunikacijske mreže i tehnologija 4,26 posto, ekonomska i financijska pitanja 2,13 posto.

A kako izgleda konkretan postupak (kratko)? »Komisija je odlučila poslati službeno pismo Hrvatskoj, da uskladi svoje nacionalno zakonodavstvo s pravom EU o kvaliteti vanjskog zraka (direktiva 2008/50/EZ). Jedan od nedostataka nacionalnog zakonodavstva je pogreška u definiciji »ambijentalnog zraka« i »doprinosa iz prirodnih izvora«, što utječe na opseg primjene Direktive...«. Drugi primjer: »Komisija je danas odlučila službeno opomenuti trinaest država članica: Austriju, Belgiju, Hrvatsku, Češku, Grčku, Estoniju, Finsku, Francusku, Mađarsku, Luksemburg, Latviju, Poljsku i Sloveniju, jer nisu provele propise EU-a o suzbijanju seksualnog zlostavljanja i iskorištavanja djece i dječje pornografije (Direktiva 2011/93/EU).

EU ima stroge propise kojima se kriminalizira zlostavljanje djece u cijeloj Europi koji obuhvaćaju kazne za počinitelje, zaštitu djece žrtava i mjere za pomoć pri sprječavanju takvih kaznenih djela. Direktiva uključuje i posebne mjere za borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu i seksualnog iskorištavanja djece. S obzirom na sveobuhvatnu prirodu Direktive, mnoge države članice kasnile su s provedbom novih mjera. Međutim, kako bi se zajamčila učinkovita zaštita djece od seksualnog zlostavljanja i seksualnog iskorištavanja, sve države članice moraju u potpunosti poštovati odredbe te direktive. Komisija je zato odlučila pokrenuti postupke zbog povrede protiv 13 država članica zbog nepravilne provedbe Direktive u nacionalno zakonodavstvo«.

Tijekom proteklih godina, postotak pokrenutih postupaka zbog kašnjenja u provedbi europskog zakonodavstva porastao je, krećući se od 65 posto ukupno u 2014. godini do 74 posto. Primjerice, u 2018. godini, 17,69 posto slučajeva odnosilo se na pogrešnu primjenu zakona EU-a, a 8,12 posto protiv kršenja europskih ugovora ili propisa. Komisija u prosjeku svake godine odobrava oko 55 direktiva s rokovima za provedbu. Istodobno, otpočelo je oko 500 postupaka za kršenje zakona zbog kašnjenja prijenosa, što znači da svaka direktiva koja zahtijeva primjenu u zadanom roku u prosjeku generira desetak postupaka za kršenje u odnosu na države članice koje taj rok ne poštuju. Ili, još jedan primjer.

»Europska komisija danas je odlučila nastaviti postupke za kršenje pravila protiv niza država članica zbog nepoštovanja tržišnih obveza, jedan se odnosi na digitalni. Europska komisija će obrazložiti mišljenje Austriji, Bugarskoj, Njemačkoj i Austriji. Irska nije prijavila potpuni prijenos zakonodavstva EU-a u pogledu pristupačnosti mjesta mobilnih aplikacija, (direktiva (EU) 2016/2102), a Hrvatskoj - jer nije navela prilagodbu planova u vezi s implementacijom frekvencijskog pojasa 700 MHz za usluge 5G«.
​Okoliš je najproblematičnije pitanje na području europskog kršenja zakona. Percepcija građana - s obzirom na ponašanje država članica, stalno se pogoršava, a učinkovitost Komisije na žalost ne raste. Stoga je uveden »pilot mehanizam« s ciljem uspostavljanja konstruktivnog dijaloga između država članica i Komisije. Na kraju 2018. godine, stopa razrješenja pilot slučajeva na razini EU bila je 73 posto.

Među najnaprednijim zemljama u ovom području, nalazimo Nizozemsku, sa stopom rješenja od 91 posto, Luksemburg (89 posto) i Hrvatsku (85 posto). Francuska i Španjolska također su pokazele dobre rezultate, obje s razinom riješenosti predmeta od 80 posto. Najlošije rezultate u provedbi »pilot mehanizma« bilježimo u Njemačkoj i Italiji 71 posto, i Velikoj Britaniji sa 63 posto. Ako države članice Unije, ne provedu direktive u roku koji su utvrdili Vijeće ministara EU-a i Europski parlament, Komisija može zatražiti od Suda da dotičnoj državi članici dosudi novčanu kaznu. Ta je mogućnost uvedena Ugovorom iz Lisabona. Ukratko, Komisija može pokrenuti službeni postupak u dva slučaja: kada određena direktiva nije u cijelosti i u utvrđenom roku prenijeta u nacionalno zakonodavstvo i kada se propis pogrešno primjenjuje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
Dodijeljena nagrada digitalnom šampionu
Biramo najbolje privatne iznajmljivače

Dodijeljena nagrada digitalnom šampionu