Grad: Rijeka
Danas: 31° vedro
Sutra: 21° 33° vedro
29. srpnja 2016.
Opća praksa Tihomira Ponoša

A da se vratimo partizanima i ustašama?

Snimio Denis LOVROVIĆ
Snimio Denis LOVROVIĆ
Autor:
Objavljeno: 31. svibanj 2013. u 16:20 2013-05-31T16:20:00+02:00

Rasprave koje tutnje u javnosti posljednjih tjedana i mjeseci zorno demonstriraju da tematsko osuvremenjivanje ideoloških i svjetonazorskih rasprava ne moraju nužno voditi boljitku društva nego mogu biti i prijetnja danas nečijem pravu na pravo, a sutra nečijoj slobodi

Proljeće, posebno mjesec svibanj, tradiconalno su u hrvatskom društvu bili obilježeni ideologiziranim raspravama o Jasenovcu i Bleiburgu, ustašama i partizanima.

Hrvatska moderna povijest, ali i ideološki sukobi u hrvatskoj sadašnjosti gibali su se u tom dvotaktnom ritmu Jasenovac-Bleiburg koji se povremeno produžio do druge polovice lipnja i Dana antifašističke borbe.

Glavnina je hrvatskog ideološkog sukoba, razlikovanje ljevice i desnice, bila okvirno omeđena travnjem 1941. godine i svibnjem 1945. godine i odnosom prema partizanima i ustašama.

Ove godine te su rasprave izostale, a to je, po svemu sudeći posljedica svojevrsne modernizacije ideološkog sukobljavanja u Hrvatskoj, koje ne mora nužno uopće biti dobro za društvo. 

  Promjena fokusa sukoba dala se naslutiti koncem prošle godine kada je započela rasprava o zdravstvenom odgoju u školama, preciznije rečeno rasprava o četvrtom modulu iliti spolnom odgoju.

Spolni je odgoj vrlo brzo postao sporni, a sporovi o njemu zajamčeno će trajati još mjesecima, sigurno i nakon početka sljedeće školske godine, samo je pitanje kolikim intenzitetom. 

Nakon spolnog odgoja na red su došli brakovi, definicije brakova, prava pripadnika seksualnih manjina.

U svakom pogledu teško dokučiva Građanska inicijativa »U ime obitelji« (teško dokučiva po pitanju organiziranja, financiranja, pitanja stoji li netko i ako stoji tko iza nje) uspjela je prikupiti, kako tvrdi, 710.000 potpisa (a bit će ih i više kad im pristignu izvještaji iz svih županija).

Cilj je poznat: Ustavom definirati brak kao zajednicu muškarca i žene. Što se time postiže, a što već nije postignuto Obiteljskim zakonom koji brak upravo tako definira, osim eventualnog pokušaja sprječavanja pravnog reguliranja statusa istospolnih parova, teško je dokučiti.

Sva ta buka koja se digla oko te inicijative pokazuje da po tko zna koji put ne radimo ništa drugo nego slijedimo ono što se zbiva u mnogim europskim državama. Na žalost.

Pojedinim europskim državama posljednjih mjeseci i tjedana tutnje prosvjedi kojima je cilj da se određenoj društvenoj skupini, seksualnim manjinama, ne daju određena prava, koja se pak ne svode na pravo posvajanja djece (što se iz medijsko-marketinški razloga stavlja u prvi plan), nego je riječ o nizu socijalnih, zdravstvenih i ekonomskih prava.

Za to da netko ne bi imao neka prava masovno se prosvjeduje u Francuskoj, Poljskoj, a uskoro bi se moglo i u Hrvatskoj. Naime, do konca lipnja bi prema Godišnjem planu normativnih aktivnosti u raspravu trebao biti upućen Zakon o registriranom (životnom) partnerstvu.

Ono što je nedokučivo i što doista smeta jest to opiranje nečijem pravu (preciznije rečeno nečijem pravu na pravo) pri čemu to pravo ni na koji način ne umanjuje ičije postojeće pravo, pa tako ni prava heteroseksualnih osoba i zajednica. 

Rasprave koje tutnje u javnosti posljednjih tjedana i mjeseci zorno demonstriraju da tematsko osuvremenjivanje ideoloških i svjetonazorskih rasprava ne moraju nužno voditi boljitku društva nego mogu biti i prijetnja danas nečijem pravu na pravo, a sutra nečijoj slobodi.

Tako gledano povratak na stare teme Jasenovca i Bleiburga, ustaša i partizana, možda i ne bi bio loš. Prijetnja bi bila manja.

Iz kategorije: Osvrti

Pogledaj sve

HNK Rijeka