Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 4
Sutra: 7° 7° 4
15. studenoga 2018.
Zlu ne trebalo Denisa Romca

Srbija ponovno kroji balkanske granice

Jose Manuel Barroso / Foto Reuters
Jose Manuel Barroso / Foto Reuters
Autor:
Objavljeno: 23. svibanj 2011. u 16:17 2011-05-23T16:17:00+02:00

Prijedlog disolucije »južne srpske pokrajine« nema službeni karakter. Zapravo je riječ o probnom balonu, što ga je uoči Barrosova dolaska u Srbiju – prvog od 2006. godine – najavio Ivica Dačić, potpredsjednik srpske vlade i nekadašnji posilni pokojnog srpskog vožda Slobodana Miloševića

I baš kada smo pomislili da je odustajanjem Milorada Dodika od referenduma prebrođena najgora poslijeratna kriza u Bosni i Hercegovini, destruktivni režim srpskog predsjednika Borisa Tadića nastavlja svoj rušilački pohod. Nakon nedavno usvojene strategije »očuvanja i jačanja odnosa matične države i dijaspore i matične države i Srba u regionu«, iz koje je u posljednji trenutak ispušten zahtjev za konstitutivnošću Srba u Hrvatskoj, Beograd je ovih dana predsjednika Europske komisije Josea Manuela Barrosa dočekao s novim, zastrašujućim prijedlogom o podjeli Kosova.

 

Naravno, prijedlog disolucije »južne srpske pokrajine« nema službeni karakter.

Zapravo je riječ o probnom balonu, što ga je uoči Barrosova dolaska u Srbiju – prvog od 2006. godine – najavio Ivica Dačić, potpredsjednik srpske vlade i nekadašnji posilni pokojnog srpskog vožda Slobodana Miloševića. Dačić, naime, smatra kako je podjela Kosova jedino realno rješenje, a kao »politički realist« uvjeren je kako bi kosovski Srbi morali ostati u Srbiji, nakon čega bi i Beograd konačno pokazao velikodušnost i dopustio kosovskim Albancima za odlazak iz Srbije.

 Dačićevim istupom Beograd je jasno poručio što misli i o prvim izravnim pregovorima što ih Beograd i Priština vode u Bruxellesu, nakon proglašenja kosovske neovisnosti 2008. godine.
Iako se vlada u Beogradu distancirala od Dačićevih »privatnih izjava«, ostajući na formalnim pozicijama »obrane srpskog suvereniteta« na Kosovu, jasno je kako Beograd preko potpredsjednika Dačića de facto priznaje kako Kosovo nikad više neće biti dijelom Srbije.

Za Prištinu je podjela Kosova potpuno neprihvatljiva, što je u više navrata potvrdio i Washington, najveći jamac i zaštitnik kosovske neovisnosti. Slično misli i većina zapadnih zemalja koje su priznale Kosovo u njegovim sadašnjim granicama, a među njima je i Hrvatska.

Prijedlogom podjele Kosova Beograd ponovno otvara balkansku Pandorinu kutiju, zorno pokazujući zbog čega je glavni projekt te vlade – dobivanje kandidatskog statusa za članstvo u Europskoj uniji – pred kolapsom. Uz odbijanje uhićenja Ratka Mladića i Gorana Hadžića kao glavnog uvjeta za ostvarenje svojih europskih ambicija, Beograd nije kadar normalizirati odnose s Prištinom, što je također preduvjet napretka Srbije prema EU.

Upravo u tom svjetlu ideje britanske diplomacije o dovršetku hrvatskih pregovora potkraj godine – kako bi Hrvatska pričekala srpsko dobivanje kandidature i otvaranje pregovora s Crnom Gorom – bivaju još apsurdnije, jer ponovno stavljaju Hrvatsku u ulogu taoca Beograda.

 Bilo kakva podjela Kosova imala bi razoran učinak na cjelokupno susjedstvo. Vlast u politički i ekonomski iznimno nestabilnoj Makedoniji užasava se od svake pomisli na rješavanje srpsko-albanskog konflikta podjelom Kosova, jer u Skoplju dobro znaju kako bi nova kosovsko-srpska granica na Ibru ohrabrila albanske integraliste u Makedoniji, koji već iscrtavaju novu velikoalbansko-makedonsku granicu dužinom Vardara.

deje o Velikoj Albaniji već odavno ne spadaju samo u maštarije albanskih intelektualaca, jer »projekt nacionalnog ujedinjenja Albanaca mora biti cilj svakog albanskog političara«, kako je prije nekog vremena otvoreno obznanio albanski premijer Sali Berisha.

Eventualna secesija Kosovske Mitrovice i »srpskog« sjevernog Kosova pala bi na plodno tlo kod albanske manjine u Crnoj Gori, ali bi dodatno potaknula već snažne secesionističke težnje u BiH, ali ovaj put na strani bosanskih Srba. Dezintegracija i konačan raspad BiH jedan je od glavnih ciljeva velikosrpske politike.

Podjela Kosova, međutim – kolikogod to u Beogradu zanemarivali – neumitno otvara i pitanje podjele Srbije. Naravno, riječ je o secesionizmu općina Preševo, Medveđa i Bujanovac na jugu Srbije, s većinskim albanskim stanovništvom, koje je uvjereno kako je Preševskoj dolini mjesto u Kosovu, a ne u Srbiji.

Dakle, ako predlaže podjelu Kosova, beogradski režim mora biti svjestan da to podrazumijeva i razgovore o podjeli Srbije. Je li Beograd na to spreman?

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Odmor tik do skijaških staza
VALAMAR OBERTAUERN HOTEL 4*

Odmor tik do skijaških staza