Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
24. rujna 2018.
Zlu ne trebalo Denisa Romca

kolumna Osobni rat Mamićeve slavljenice

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 27. listopad 2017. u 19:26 2017-10-27T19:26:35+02:00

Zašto je najnoviji atak Kolinde Grabar-Kitarović na Daliju Orešković skandalozan i opasan za Hrvatsku? Lako ćemo se suglasiti da su slabe institucije jedna od najvećih boljki naše demokracije

Predsjednica države ponovno se, po tko zna koji put, obrušila na predsjednicu povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa Daliju Orešković, optuživši je da vodi osobni rat protiv nje. »Mislim da bi se gospođa Orešković doista trebala početi baviti problemom sukoba interesa općenito u državi, a ne da vodi osobni rat protiv mene«, izjavila je sada predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović na račun uporne Orešković, pokušavajući dovesti u pitanje ne samo njezin autoritet, nego i vjerodostojnost tijela kojem je na čelu.

Njezina teška optužba upućuje na zaključak da predsjednica države uopće ne razumije propise temeljem kojih protukorupcijska komisija postupa i odlučuje, budući da je u ovom slučaju Dalija Orešković postupila na potpuno zakonit način. Nakon što je još prošle godine dobilo prijavu kojom je zatražena provjera je li predsjednica države bila u sukobu interesa kada je 25. travnja 2015. godine dopustila da joj Zdravko Mamić organizira proslavu rođendana u svojoj vili, Povjerenstvo je donijelo odluku o nepokretanju postupka, koju će sada preispitati. Naime, GONG je u međuvremenu ponovno zatražio sporne podatke od MUP-a, koji svoj odgovor mora dostaviti najkasnije do 5. studenoga.

No predsjednica države sve to ignorira, svodeći cijeli slučaj na »osobni rat«. Jasno je i zašto. Predsjednica i ne pokušava raspravljati o činjenicama, kao što javnosti nikad nije ni pokušala pružiti suvislo objašnjenje spornog rođendanskog slavlja u Mamićevoj vili, nego je nasrnula na čelnicu Povjerenstva. Optužbom za vođenje »osobnog rata«, koja nema nikakve veze s činjenicama, predsjednica države pokušava dovesti u pitanje njezin reizbor, budući da je mandat Dalije Orešković i ostalih članova Povjerenstva na isteku.

Zašto je najnoviji atak Kolinde Grabar-Kitarović na Daliju Orešković skandalozan i opasan za Hrvatsku? Lako ćemo se suglasiti da su slabe institucije jedna od najvećih boljki naše demokracije. Dovoljno je pogledati kako upravo predsjednica države rapidno srozava autoritet svoje institucije. Političke stranke, koje bi trebale biti temelj demokratskog sustava, u Hrvatskoj su postale sinonim za korupciju, što se ponajprije odnosi na vladajuću stranku koja je zbog korupcije na optuženičkoj klupi.

Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa, s druge strane, jedan je od rijetkih svijetlih primjera djelujuće institucije, koja se u proteklih nekoliko godina zamjerila mnogim političarima i moćnicima, kako desnima, tako i lijevima. Ne treba, dakako, idealizirati rad povjerenstva, no riječ je o instituciji koja je pokazala autoritet, autonomiju i integritet, što je u Hrvatskoj prava rijetkost.

Premda je riječ o važnoj instituciji u demokraciji, koja funkcionira kao nadzorno tijelo nad onima koji se u pravilu smatraju nedodirljivima, Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa prije je eksces u našem bolesnom i korumpiranom političkom sustavu nego njegov logičan dio. Apsolutno svaka politička garnitura u zadnjih pet godina, koliko Povjerenstvo funkcionira, u njemu je vidjelo prijetnju i smetnju, a svaki je premijer odonda šefici Povjerenstva Daliji Orešković držao lekcije što sukob interesa jest i što nije. Povjerenstvo je osnovano u mandatu Milanovićeve vlade, ali ponajprije zahvaljujući pritisku Europske unije, bez kojeg Hrvatska ne bi imala ni Zakon o sprečavanju sukoba interesa, a ni Povjerenstvo koje skrbi o njegovom provođenju i poštovanju. I zato je važno da se ta dragocjena institucija ne samo sačuva, nego i osnaži. I to sa sadašnjom predsjednicom, koja je već toliko puta dokazala da je prava osoba na tom mjestu.

A kada je o budućnosti Povjerenstva riječ, svakako je poučan slovenski primjer. I Slovenija je imala hrabru i odlučnu protukorupcijsku komisiju, koja je neumorno uspoređivala legalne prihode i imovinu političara. Tako je 2011. godine jednim svojim izvještajem o Janezu Janši i njegovoj imovini izazvala pad druge Janšine vlade, slično kao što je i odluka hrvatskog Povjerenstva u slučaju KaraMOL prisilila Tomislava Karamarka na ostavku, što je posredno dovelo i do urušavanja njegove Vlade.

No slovenska se komisija, baš u trenutku kada se činilo da je počela davati prve rezultate, doslovno raspala. Kompletno vodstvo komisije podnijelo je kolektivnu protestnu ostavku, i to zbog »tihe alijanse« dviju najvećih stranaka protiv promjena u slovenskoj politici, koju je dotadašnji čelnik komisije i današnji ministar pravosuđa Goran Klemenčič javno nazvao »slovenskom kloakom«. Slovenska protukorupcijska komisija do danas se nije uspjela oporaviti od tog udarca, životareći kao bezopasna ustanova na usluzi koruptivnoj politici. Čeka li slična sudbina i hrvatsku komisiju? Kada bi se pitalo predsjednicu države, svakako. Ali na ovom će se slučaju zrcaliti njezina politička (sve)moć, ali i snaga demokracije i demokratskih institucija, koje se toj svemoći moraju oduprijeti. Ponajprije Sabora, u čijoj je nadležnosti izbor Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka