Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 1
Sutra: 23° 23° 1
21. rujna 2018.
Zlu ne trebalo Denisa Romca

kolumna Kolaps Europe na Balkanu

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 28. travanj 2018. u 23:43 2018-04-28T23:43:00+02:00

Čelnica balkanskog ureda Reportera bez granica, jedne od najuglednijih nevladinih organizacija koja se zauzima za slobodu novinarstva i razvoj demokracije, uputila je u četvrtak dramatično upozorenje kako neovisnim medijima u Srbiji prijeti nestanak. Pauline Ades-Mevel tvrdi kako se uvjeti za rad novinara u Srbiji pogoršavaju i kako su napadi na njih sve učestaliji, dok je Srbija u najnovijem izvještaju Reportera bez granica po medijskim slobodama nazadovala za deset mjesta.

Ova aktivistica uopće ne dvoji o tome tko je odgovoran za ovakvo stanje. Kaže kako je klima prema novinarima vrlo agresivna od izbora Aleksandra Vučića za predsjednika. Model je sličan kao i u drugim balkanskim zemljama: najviši političari na čelu s Vučićem nemaju snage osuditi to što su novinari izloženi uvredama ili fizičkim napadima, što onda stvara dojam nekažnjivosti takvog ponašanja i šalje poruku da napadi na novinare nisu zabranjeni.

Dok Ades-Mevel situaciju u Srbiji naziva »užasnom« i tvrdi da bi ta zemlja mogla postati »crna rupa« kad su u pitanju neovisni mediji, Vučić se, paradoksalno, istodobno hvali napretkom upravo na ovom području. Ades-Mevel i za to ima objašnjenje. Kaže da se Srbija samo pretvara da unapređuje situaciju, pozivajući europske čelnike da se osvrnu na situaciju u Srbiji i da time pokažu koliko je važno ispuniti kriterije u procesu europskih integracija.

Nakaradan odnos srpskih političara prema novinarima pokazao se i ovih dana na Brdu kod Kranja, kada je ministrica europskih integracija u srpskoj vladi Jadranka Joksimović najprije odbila dati izjavu hrvatskim novinarima, najprije tvrdeći da ona bira kome će dati izjavu, da bi potom iz njezinog ureda izmislili da su joj hrvatski novinari nekulturno dobacivali i da su je vrijeđali. Očito je, naime, da se srpski političari i izvan Srbije oslanjaju isključivo na partijske novinare, što je, uostalom, došlo do izražaja i tijekom nedavnog posjeta predsjednika Vučića Hrvatskoj.

I kako na to reagiraju europski čelnici, koje ugledne nevladine organizacije pozivaju da ne zatvaraju oči pred demokratskim nazadovanjem Srbije? Upozoravaju li vlasti u Beogradu da bez neovisnih medija nema ni istinske demokracije?

Odgovor je, na žalost, negativan. EU očito zatvara oči pred demokratskom regresijom u Srbiji, ali i u ostatku regije, u kojoj stanje nije puno bolje, premda je odnos EU prema Srbiji jedinstven u svojoj licemjernosti. Istog dana kada je objavljen porazni izvještaj Reportera bez granica u Beogradu je boravio prvi čovjek EU Donald Tusk, koji je pak imao samo riječi hvale za svog domaćina. U neshvatljivo ulizivačkom govoru, bez ijedne kritičke opaske, Tusk je Vučića proglasio »najvećim Srbinom«, usporedivši ga s Teslom i Novakom Đokovićem. Kazao je i kako u njemu prepoznaje srodnu dušu, jer je i sam nekad bio nogometni navijač uvijek spreman na kavgu. »Obojica znamo da se u životu i politici ponekad morate boriti bez oklijevanja«, što je, naravno, osobito bizarno ako imamo na umu Vučićevu ratnu prošlost.

Tusk je očito namjerno zanemario sve ono na što Vučićevi kritičari u zemlji i izvan nje upozoravaju već dulje vrijeme: Srbija klizi u autokraciju. Ignoriranjem tog problema Europska unija odustaje od uloge svojevrsnog korektiva u Srbiji, najvećoj i najvažnijoj zemlji regije, odbijajući koristiti mogućnosti što joj ih pruža pregovarački proces. Taj je proces ranije bio korišten kako bi se na zemlje kandidatkinje izvršio pritisak da prihvate europske standarde i korigiraju svoje ponašanje, iako se u pojedinim slučajevima, pa i u hrvatskom, pokazalo da su kandidatkinje lažirale promjene, a nakon ulaska u EU samo su nastavile po starom. To pak znači da se Unija, barem u slučaju Srbije, sama odrekla svoje nekoć slavne transformativne moći, što će ostaviti trajne negativne posljedice ne samo na Srbiju, nego i na cijelu regiju, zbog destruktivne uloge Srbije u cijelom susjedstvu.

Posljednja dva desetljeća potvrđuju da zemlje nastale na ruševinama bivše Jugoslavije nisu kadre same rješavati međusobne probleme i da nisu sposobne normalno funkcionirati bez vanjskog arbitra ili tutora. Na takav zaključak upućuje ne samo odnos Srbije i Hrvatske, koji je još opterećen neriješenim ratnim traumama, nego i odnos Srbije prema drugim zemljama regije. Primjer je, recimo, »pučistički« odnos Beograda prema Crnoj Gori i Makedoniji. Sličan je odnos i Hrvatske i Slovenije, koje umjesto da zacjeljuju stare, otvaraju nove rane, premda su obje zemlje članice EU-a. Hrvatska predsjednica i slovenski predsjednik tako su jučer u Skoplju u sklopu zajedničke diplomatske inicijative Brdo-Brijuni zagovarali jačanje suradnje i povjerenja u regiji, premda ih međusobno nepovjerenje Zagreba i Ljubljane delegitimiraju u njihovoj regionalnoj misiji.

Jedno su vrijeme, tijekom devedesetih, ulogu balkanskog arbitra uspješno preuzele Sjedinjene Američke Države. Zahvaljujući američkom tutorstvu okončan je i rat. Europska unija potom je od SAD-a preuzela odgovornost za Balkan, no očito nije dorasla tom zadatku. Europa ne zna kako izaći na kraj s Balkanom, obećavajući balkanskim zemljama članstvo u EU-u, premda malotko u EU-u u to vjeruje. Istodobno EU priprema uvođenje naplate ulaska u schengensku zonu za sve nečlanice. Rezultat je aktualni kaos na Balkanu, dok se cijela regija faktično udaljava od EU-a.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila
Zima s pet zvjezdica uz BMW i MINI vozila

Originalni zimski kotači na dar uz kupnju novog automobila