Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
26. lipnja 2017.
Komentar Denisa Romca

kolumna Kad sjećanje mora postati prosvjed

Sporna ploča koju su pripadnici HOS-a postavili u Jasenovcu s natpisom Za dom spremni / Foto Nikola Cutuk/PIXSELL
Sporna ploča koju su pripadnici HOS-a postavili u Jasenovcu s natpisom Za dom spremni / Foto Nikola Cutuk/PIXSELL
Autor:
Objavljeno: 21. travanj 2017. u 18:41 2017-04-21T18:41:52+02:00

Zbog ustaške ploče u Jasenovcu i općenito mlake reakcije vlasti na slične pojave u zemlji – Srbi, Židovi i antifašisti i ove će godine bojkotirati službenu državnu komemoraciju, koja će se održati u nedjelju. Vladajući će ponovo biti ostavljeni potpuno sami, što će i ovogodišnju državnu komemoraciju dovesti do apsurda. Jer o kakvoj je komemoraciji uopće riječ kada na njoj nema onih zbog kojih se ona održava

Malošto oslikava moralnu bijedu i ciničnost aktualne vlasti prema divljanju povijesnog revizionizma kao ploča s ustaškim pozdravom »Za dom spremni« u Jasenovcu. Ploča je prije gotovo pola godine podignuta upravo na mjestu na kojem je nekoć bio Luburićev stožer jasenovačkog logora. I još je tamo.

Premijer Plenković u ovom je slučaju očito pribjegao taktici odugovlačenja, nadajući se da će njegova jasenovačka sramota pasti u kolektivni zaborav. I ne može se reći da taktika nije uspješna. U medijima se ploča u Jasenovcu jedva spominje. Tako bi vjerojatno i ostalo da nije sutrašnje obljetnice proboja jasenovačkih logoraša.

Zbog ustaške ploče u Jasenovcu i općenito mlake reakcije vlasti na slične pojave u zemlji – Srbi, Židovi i antifašisti i ove će godine bojkotirati službenu državnu komemoraciju, koja će se održati u nedjelju. Vladajući će ponovo biti ostavljeni potpuno sami, što će i ovogodišnju državnu komemoraciju dovesti do apsurda. Jer o kakvoj je komemoraciji uopće riječ kada na njoj nema onih zbog kojih se ona održava?

Predstavnici žrtava održat će odvojene komemoracije, Srbi i antifašisti sutra, a Koordinacija židovskih općina u ponedjeljak, pretvarajući nešto što je trebalo biti još jedno zajedničko podsjećanje na jedan od najvažnijih i najbolnijih trenutaka naše povijesti u prosvjedni čin. Taj je akt prkosa i protesta nesumnjivo opravdan.

Ako se ranije i moglo govoriti o incidentima, ustaštvo je u današnjoj Hrvatskoj – Plenkovićevoj Hrvatskoj – življe nego ikad u proteklih 20 ili 30 godina. Obljetnica osnivanja kvislinške ustaške države ove je godine 10. travnja obilježena na glavnom zagrebačkom trgu okupljanjem proustaške mladeži. U Splitu je istog dana obilježena obljetnica postrojbe iz Domovinskog rata osnovane 10. travnja i nazvane po ustaškom zločincu Rafaelu Bobanu, i to uz crnokošuljaše i uzvikivanje ustaškog pozdrava. Desetotravanjsku obljetnicu, treba li uopće podsjećati, uveličali su predstavnici vlasti i Crkve.

Predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović ponovo je dobila posebnog savjetnika za holokaust. To ne bi bilo sporno – kao što nije sporan ni odabir Branka Lustiga, koji je proteklih godina nizom predavanja po osnovnim školama odradio dragocjen posao u širenju istine o holokaustu i Jasenovcu – da upravo predsjednica države ne prednjači u povijesnoj relativizaciji i usiljenom izjednačavanju »svih totalitarizama«.

U istom kontekstu valja gledati i na ovogodišnju nagradu Grada Zagreba u kategoriji filma i kazališta Jakovu Sedlaru. Za Sedlara ćemo samo reći da je za njegov dokumentarni film o Jasenovcu upravo predsjedničin savjetnik Lustig rekao da »uopće ne zavređuje da ga se spomene«, jer se o Jasenovcu »ne može tako govoriti«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka