Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 4n
Sutra: 10° 10° 4n
16. studenoga 2018.
Zlu ne trebalo Denisa Romca

Još nije gotovo

Foto: M. GRACIN
Foto: M. GRACIN
Autor:
Objavljeno: 6. prosinac 2010. u 2:13 2010-12-06T02:13:30+01:00

O Sloveniji u Hrvatskoj, nakon potpisivanja arbitražnog ugovora – a osobito nakon nedavne razmjene ratifikacijskih nota – vlada uvjerenje da više ne može blokirati Hrvatsku na putu u EU. I to je, međutim, posve pogrešan zaključak

Prošlotjedno upozorenje europskog izvjestitelja za Hrvatsku Hannesa Swobode o tome kako treba uvjeriti Nizozemsku i Sloveniju da ne ometaju proces ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora, Hrvatska treba shvatiti vrlo ozbiljno. Dok se Jadranka Kosor olako razbacuje datumima završetka hrvatskih pregovora, premda su sva dosadašnja obećanja nekažnjeno iznevjerena, mnogo toga upućuje kako je dovršetak pregovora u sljedećih šest mjeseci, makar su o tome kao o »teoretskoj mogućnosti« prvi put počeli govoriti i u Bruxellesu, sve samo ne zajamčeno.

Pogledajmo činjenice. Da bi završila pregovore, Hrvatska mora pokazati da je izvukla hrvatsko društvo iz ralja korupcije. Uspješnu borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala mora potvrditi odgovarajućim presudama, na najvišim razinama. Nefunkcionirajuće i ovisno hrvatsko sudstvo mora postati neovisno i društveno odgovorno, a sve to samo u nekoliko mjeseci.

Hrvatska mora konačno odraditi i problem neugodnog ratnog nasljeđa, stambeno zbrinuti srpske izbjeglice i kazniti ratne zločince u još nekoliko važnih slučajeva, primjerice u Sisku. No na vrhu hrvatskih prioriteta ponovno je aktualizirano pitanje topničkih dnevnika, što znači da je završetak hrvatskih pregovora za EU prvenstveno političko pitanje. No problem topničkih dnevnika ionako nikad nije bio pravni problem. Odnosno, nije bio samo pravni problem. Pitanje virtualnih artiljerijskih dokumenata iz Oluje što ih je tužiteljstvo konstruiralo na temelju nedovoljno upućenih informatora iz Hrvatske, kako bi se izvuklo iz procesnog procjepa u kojem se našlo nakon neuspjeha u dokazivanju teze o prekomjernom, pa onda i o neselektivnom granatiranju Knina, zloupotrijebile su neke zemlje EU, na čelu s Britanijom i Nizozemskom, ne bi li usporile ulazak Hrvatske u EU.
 

Osim poštene i nepristrane istrage koju provodi, Hrvatska će morati uložiti ozbiljan napor da uvjeri sve zemlje EU da je spremna za punopravno članstvo, jer se sve članice moraju suglasiti sa završetkom hrvatskih pregovora, kao što svaka članica poslije toga mora ratificirati hrvatski pristupni ugovor.

 A jedna od njih je i Slovenija, o kojoj u Hrvatskoj, nakon potpisivanja arbitražnog ugovora – a osobito nakon nedavne razmjene ratifikacijskih nota – vlada uvjerenje da više ne može blokirati Hrvatsku na putu u EU. I to je, međutim, posve pogrešan zaključak.
 

Iako smo indicije o tome imali i ranije, iz WikiLeaksove međunarodne diplomatske kloake jasno proizlazi kako je Washington Boruta Pahora prisilio na deblokadu hrvatskih pregovora. Diplomatske depeše otkrivaju nevjerojatnu servilnost slovenske politike, što je Pahoru snažno narušilo ugled upravo u području u kojem je najjači – vanjskoj politici.
 

Pahor je morao privremeno odustati i od svog najsnažnijeg oružja – slovenskog članstva u EU – kojim je dotad ucjenjivao Hrvatsku zahtjevom za teritorijalnim izlazom na otvoreno more. Privremeno, jer bi se slovenski teritorijalni zahtjev ponovno mogao ispriječiti ispred Hrvatske, kao što nas upozorava i Davor Vidas, ugledni stručnjak za međunarodno pravo i direktor odjela za pomorstvo i pravo mora u Institutu Fridtjof Nansen u Oslu, koji je itekako obaviješten o cijelom slučaju.
 

O čemu je riječ? Ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora u Sloveniji će doći na red prije nego što Slovenci čuju presudu arbitražnog suda. Za ratifikaciju ugovora u slovenskom parlamentu potrebna je dvotrećinska većina. Drugim riječima, i Pahor i Janez Janša moraju biti »za«, i to prije nego što će Slovenija dobiti svoj famozni izlaz na otvoreno more, ako će ga uopće ikada dobiti, jer bi to, ponavljamo, bilo protivno međunarodnom pravu.
 

Ako ratifikacija hrvatskog ugovora zapne u Sloveniji, u što se možemo kladiti, u jedno možemo biti prilično sigurni: nejedinstvena Europska unija opet neće htjeti ništa učiniti protiv svoje tvrdoglave članice. A nakon WikiLeaksa oslabljena američka diplomacija, sve i da hoće, neće moći posredovati. Dakle, ulazak Hrvatske u EU u siječnju 2013. lako bi mogao postati samo još jedno iznevjereno obećanje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka