Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
21. studenoga 2018.
Zlu ne trebalo Denisa Romca

kolumna Je li Hrvatska doista ušla u EU?

Foto Arhiv NL
Foto Arhiv NL
Autor:
Objavljeno: 30. travanj 2014. u 13:15 2014-04-30T13:15:06+02:00

Hrvatska se ulaskom u EU distancirala od zapadnobalkanskog susjedstva, a u Europi se nije uspjela snažnije povezati s Višegradskom skupinom – Mađarskom, Slovačkom, Češkom i Poljskom – koja bi Hrvatskoj mogla poslužiti kao primjer kako u političkom i gospodarskom smislu iskoristiti članstvo u Uniji

Ponovimo ovdje još jednom: Hrvatska od svih članica jedina nije uspjela kapitalizirati svoje članstvo u Europskoj uniji. Nekoliko mjeseci prije ulaska u EU premijer Zoran Milanović kazao je kako će se stvari uskoro promijeniti, premda ništa ne radili. Mislio je, naravno, da će se situacija poboljšati samim ulaskom u EU, po inerciji. Međutim, ništa se nije promijenilo, barem ne nabolje. Vladajuća garnitura prokockala je i tu priliku, koliko god nam je ona vjerojatno bila zadnja slamka spasa. 

   Ušavši u EU, Hrvatska je nedovoljno promišljenim zakonom Lex Perković brzo potrošila politički kapital što ga je stekla mukotrpnim pristupnim procesom. Umjesto da sve svoje kapacitete usmjeri prema ekonomskim koristima od novog europskog okružja, naša je politika skoro svu svoju energiju trošila u pokušaju obrane protueuropskog zakona, koji je samo potvrđivao našu nezrelost i nepripremljenost, unatoč formalnom zadovoljavanju pristupnih kriterija. 

   Šefica diplomacije Vesna Pusić ovih dana, skoro godinu dana otkako je Hrvatska punopravna članica, govori o »politici Europske unije prema Hrvatskoj«, koja se, kako kaže, neće promijeniti nakon skorog izbora novog predsjednika Europske komisije. Kakva je to politika EU prema Hrvatskoj? Nije li Hrvatska danas Europska unija o kojoj govori Vesna Pusić? Ne bi li Hrvatska kao punopravna članica trebala kreirati politiku EU? 

  Ovdje je, naravno, riječ o usputnoj verbalnoj figuri, no i ona zorno svjedoči o stanju našeg europskog duha. Jer ako tako razmišlja šefica diplomacije, koja je puno puta dokazala kako joj je europejstvo važnije od jalove nacionalne političke mitologije, tako karakteristične za našu političku scenu, kako li tek onda razmišljaju ostali? 

   Iz tih ministričinih riječi na trenutak je prokuljao onaj stari pretpristupni mentalitet, u vrijeme kada je Hrvatska bila objekt europske politike i kada je Bruxelles Zagrebu postavljao zadaće i uvjete, a ovaj bi ih, s većim ili manjim otporom, ispunjavao. 

   Iako je formalno postala punopravna članica, Hrvatska još nije svladala zahtjevni put od objekta do subjekta europske politike. Iako naši predstavnici sjede za zajedničkim europskim stolom, formalno ravnopravni s ostalim članicama, čini se da ondje nisu našli svoje mjesto. Nisu se uspjeli snaći u europskom društvu, u kojem se i dalje osjećaju kao stranci. 

  Hrvatska se ulaskom u EU distancirala od zapadnobalkanskog susjedstva, a u Europi se nije uspjela snažnije povezati s Višegradskom skupinom – Mađarskom, Slovačkom, Češkom i Poljskom – koja bi Hrvatskoj mogla poslužiti kao primjer kako u političkom i gospodarskom smislu iskoristiti članstvo u Uniji. 

   Uoči ulaska u EU Hrvatska je usto napravila je neočekivan strateški zaokret. Najprije se odrekla svog starog i najvećeg europskog saveznika, Njemačke, koja je godinama podupirala Hrvatsku na putu u EU, napadno se oslonivši isključivo na Veliku Britaniju i njezinu diplomaciju. I tu dalekosežnu odluku, koja nikad nije javno obrazložena, možemo promatrati u kontekstu našeg povjerenja prema europskoj integraciji: dok je Njemačka kičma i glavni motor europskog projekta, dotle Britanija ozbiljno razmišlja o tome kako da ga napusti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Promjenom opskrbljivača do manjih troškova za plin
Imaju li tvrtke i obrti izbor ukoliko porastu cijene plina

Promjenom opskrbljivača do manjih troškova za plin