Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 1
Sutra: 3° 8° 2
19. siječnja 2018.
Komentar Denisa Romca

kolumna Janša je Plenkoviću jedina nada

Foto REUTERS
Foto REUTERS
Autor:
Objavljeno: 9. siječanj 2018. u 16:18 2018-01-09T16:18:27+01:00

Janša, dakle, doista pruža određenu nadu Plenkoviću da bi se stvari u Ljubljani mogle promijeniti. To je vjerojatno bila i tema nedavnog susreta Janše i Plenkovića u Zagrebu, za vrijeme zagrebačkog zasjedanja njihove Europske pučke stranke, u vrijeme kada je Cerar odbijao doći u Zagreb

Nikad Hrvatska nije na ovakav način ovisila o raspletu skorašnjih parlamentarnih izbora u Sloveniji. O tome hoće li buduću slovensku vladu opet formirati lijevo-liberalna koalicija ili opozicijska desnica Janeza Janše ovisi slovenski stav o arbitražnoj odluci. Dok bi prva opcija kontinuitet sadašnje politike, treća Janšina vlada – unatoč Janšinom imidžu žestokog nacionalista – predstavlja za premijera Plenkovića olakšanje i zadnju nadu da će Slovenija odustati od sadašnjeg nepopustljivog stava oko implementacije arbitraže.

Razlog za to ne treba tražiti u Janšinoj velikodušnosti, nego u činjenici da Janša smatra da je Slovenija velika arbitražna gubitnica. On tvrdi da Slovenija nije dobila teritorijalni kontakt s otvorenim morem nego samo pravo korištenja jednog dijela hrvatskog mora. Janšina logika u vezi s Piranskim zaljevom je sljedeća: Slovenija nije dobila tri četvrtine Piranskog zaljeva, nego je izgubila jednu četvrtinu, s obzirom na to da je u lipnju 1991. Slovenija kontrolirala cijeli zaljev.

Stoga Janša smatra kako bi za Sloveniju najbolje bilo odustati od arbitražne odluke i vratiti se na zatečeno stanje iz vremena osamostaljenja, što je slično onome što zagovara i Plenković, predlažući Ljubljani da ponovno krenu od početka.

Ovo ne bi bio prvi put da Janša spašava HDZ. Upravo je Janša 2005. godine s tadašnjim šefom HDZ-a Ivom Sanaderom potpisao Brijunsku deklaraciju o izbjegavanju incidenata, koja također poziva na povratak na stanje iz lipnja 1991., što znači da je njome i Slovenija de facto odustala od parafiranog sporazuma Račan-Drnovšek, što Janši mnogi u Ljubljani i danas zamjeraju.

»Nacionalist« Janša spasio je Hrvatsku i 2013. godine, kada je u Mokricama s tadašnjim premijerom Milanovićem potpisao kontroverzni memorandum o Ljubljanskoj banci, zahvaljujući kojem je Hrvatska ušla u EU, iako Hrvatska nikad nije provela memorandum.

Janša je, za razliku od aktualne slovenske »njemačko-ruske« političke struje koja je na vlasti, proamerički političar, koji stalno pokušava upozoriti na fatalne posljedice slovenskog očijukanja s Moskvom i suprotstavljanja američkim interesima u regiji. Kada bismo malo pojednostavili, mogli bismo reći da Hrvatska, osobito njezina predsjednica, sa svojim uspravnicama i bliskošću s višegradskom četvorkom, vodi proameričku politiku koju bi i Janša preferirao da je na vlasti.

Janša, dakle, doista pruža određenu nadu Plenkoviću da bi se stvari u Ljubljani mogle promijeniti. To je vjerojatno bila i tema nedavnog susreta Janše i Plenkovića u Zagrebu, za vrijeme zagrebačkog zasjedanja njihove Europske pučke stranke, u vrijeme kada je Cerar odbijao doći u Zagreb. Jedini je problem što Janša, iako bi njegova stranka lako mogla biti relativna izborna pobjednica, najvjerojatnije neće formirati sljedeću slovensku vladu. Janša se proteklih godina značajno radikalizirao i osamio na slovenskoj političkoj sceni, tako da neće imati s kim sastaviti koaliciju. Leđa mu je okrenula čak i sestrinska konzervativno-kršćanska Nova Slovenija. Kolikogod Janša bio dobar za Plenkovića, predstojeći slovenski izbori lako bi se mogli pretvoriti u izbore protiv Janšinog povratka na vlast.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka