Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
10. prosinca 2018.
Komentar Denisa Romca

kolumna Italija danas, Hrvatska sutra?

Sergio Mattarella / Reuters
Sergio Mattarella / Reuters
Autor:
Objavljeno: 29. svibanj 2018. u 16:16 2018-05-29T16:16:24+02:00

Više povjerenja u nove »antiestablišment« stranke i pokrete od talijanskih birača, kako je pokazalo nedavno istraživanje Eurobarometra, u cijeloj Uniji imaju samo hrvatski birači. A to znači da bismo reprizu bizarnog političkog eksperimenta što ga upravo promatramo u Italiji uskoro mogli gledati i u Hrvatskoj

Čini se kako se obistinjuju zloguke prognoze prema kojima Italija  postaje jedan od središnjih europskih problema. Jasno je i zašto. Sa svojim enormnim dugom od preko 130 posto talijanskog BDP-a – u EU-u veći je jedino grčki – svaka najava dugoročne nestabilnosti izaziva zebnju u ostatku Europe.

Pokušaj neuspješnog mandatara Giuseppea Contea da za ministra gospodarstva postavi 82-godišnjeg euroskeptika Paola Savona, koji želi izvesti Italiju iz eurozone, predstavlja više od obične nestabilnosti. Riječ je o krajnje avanturističkoj i dalekosežnoj odluci, koja dovodi u pitanje temeljne strateške ciljeve poslijeratne Italije.

Zato je talijanski predsjednik Sergio Mattarella odbijanjem Savona povukao hrabar i odlučan potez. Mattarella je pokazao da neće dati zeleno svjetlo za vladu koja Italiju vodi u okršaj s EU-om.

Radikalna ideja napuštanja eura, čija bi provedba najvjerojatnije podrazumijevala i izlazak Italije iz EU-a, nije spomenuta ni u koalicijskom ugovoru. Time su Luigi Di Maio i Matteo Salvini, kreatori nesuđene »vlade promjena« s politički neiskusnim Conteom na čelu, za kojeg Talijani do jučer nisu čuli, pokušavali umiriti Europu, no u tome nisu uspjeli ni kod kuće.  

Mattarella ipak nije riješio ovaj problem. Odbijanjem Contea mandat za sastavljanje tehničke vlade dao je bivšem izvršnom direktoru MMF-a Carlu Cottarelliju, premda su izgledi da on dobije potporu Zastupničkog doma i Senata mizerni. Di Maio je uzvratio zahtjevom za pokretanje postupka opoziva Mattarelle, pri čemu valja imati na umu da je Mattarella izabran parlamentarnom većinom koja više ne postoji. Sve to predstavlja dodatan vjetar u leđa populistima, koji će na novim izborima vjerojatno ostvariti još bolji rezultat.

Odbijanjem Conteove vlade zbog jednog euroskeptičnog ministra Mattarella zanemaruje činjenicu da su na izborima pobijedile euroskeptične stranke. Sve njihove političke ideje imaju zajednički nazivnik – euroskepticizam – bez obzira na to radi li se o eurozoni, protivljenju Bruxellesu ili politici prema Putinu i Rusiji. Italija je nakon prošlih izbora postala prva zemlja osnivačica EU-a, koja pripada središnjem krugu europskih integracija, a koja više nije dio europskog političkog mainstreama. Italija klizi na rub ostanka u Europskoj uniji.

Zato je kriza koja trese Italiju važna za Europu, kao i za Hrvatsku, ne samo zato što je Italija najvažnija gospodarska partnerica Hrvatske. Više povjerenja u nove »antiestablišment« stranke i pokrete od talijanskih birača, kako je pokazalo nedavno istraživanje Eurobarometra, u cijeloj Uniji imaju samo hrvatski birači. A to znači da bismo reprizu bizarnog političkog eksperimenta što ga upravo promatramo u Italiji uskoro mogli gledati i u Hrvatskoj.

Italija tradicionalno predstavlja europski politički laboratorij, u kojem se testiraju nova politička rješenja. U tom laboratoriju stvari su trenutačno otišle tako daleko da čak i nekadašnji premijer Silvijo Berlusconi, koji je na vrhuncu krize u eurozoni morao odstupiti, predstavlja oličenje stabilnosti i umjerenosti. Berlusconi je Pokretu 5 zvijezda i njihovom zahtjevu za opozivom Mattarelle prigovorio zbog »pomanjkanja odgovornosti«. Tko zna, možda upravo Berlusconi drži ključeve izlaska iz sadašnjeg kaosa, s obzirom na to da mu je ovih dana istekla petogodišnja zabrana obnašanja javnih funkcija.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka