Grad: Rijeka
Danas: 18° djelomično oblačno
Sutra: 1° 15° naoblaka
24. studenoga 2017.
Zlu ne trebalo Denisa Romca

kolumna Hrvatsko - slovenska katastrofa

Foto S. Drechsler
Foto S. Drechsler
Autor:
Objavljeno: 29. lipanj 2017. u 7:23 2017-06-29T07:23:21+02:00

Kako, dakle, Slovenci i Hrvati, dva neprijeporno bliska i prijateljska naroda, koja dijele i stoljetno iskustvo života u zajedničkim državnim zajednicama, svih ovih godina nisu uspjeli problem riješiti dogovorom i kompromisom

Uoči današnje objave arbitražne odluke, dok se na granici sa susjednom Slovenijom gomilaju policijske snage, a u medijima se otvoreno špekulira i o upotrebi sile, valja nam se zapitati zašto Zagreb i Ljubljana nikad nisu smogli snage i hrabrosti pitanje slovenskog izlaza na otvoreno more riješiti prijateljski, kolikogod to pitanje bilo rijetko postavljano?

Kako, dakle, Slovenci i Hrvati, dva neprijeporno bliska i prijateljska naroda, koja dijele i stoljetno iskustvo života u zajedničkim državnim zajednicama, svih ovih godina nisu uspjeli problem riješiti dogovorom i kompromisom? Prije nekoliko godina norveška je vlada vrlo ozbiljno razmatrala da Fincima, bratskoj naciji, povodom 100. obljetnice finske nezavisnosti daruje planinski vrh koji bi tako postao i najviši vrh Finske. Ne znamo kako je završila ta inicijativa, koja je imala veliku potporu Norvežana, no ona svjedoči o tome da je, kada su odnosi prijateljski, sve moguće.

Dokazuje to i primjer Francuske i Monaka, koji su davno riješili problem monegaškog pristupa otvorenom moru, i to tako što se Francuska prilikom razgraničenja s Monakom velikodušno odrekla crte sredine i načela ekvidistance, omogućivši bogatoj kneževini tri milje širok koridor do međunarodnih voda, baš onakav o kakvom slovenska politička elita sanja već godinama u razgraničenju s Hrvatskom.

No, ovdje ne smijemo zanemariti ključnu stvar. Bez bliskih i prijateljskih odnosa Pariza i Monte Carla ni ova velika gesta ne bi bila moguća. Monako i Francuska cijelo stoljeće održavaju posebne i prijateljske odnose, a monegaški vladari ugovorom su obvezani vladati u skladu s francuskim interesima.

Svega toga nedostaje u slučaju Slovenije i Hrvatske. Unatoč bliskim i prijateljskim odnosima dvaju naroda, odnosi političkih elita nikad nisu bili dobri. Štoviše, obilježeni su nepovjerenjem i sukobima. Iako su zajedno krenule u neovisnost, putovi Hrvatske i Slovenije brzo su se razdvojili nakon što je hrvatska strana prekršila dogovor o zajedničkoj obrani, dopustivši tenkovima JNA da iz vojarni u Hrvatskoj krenu u napad na Sloveniju.

Odgovornost za loše odnose, naravno, leži na obje strane. No, Slovenija je vremenom radikalizirala svoje pozicije. Odlaskom Drnovšeka i Račana, zadnjih koji su hrvatsko-slovenske odnose pokušali vratiti na kolosijek prijateljstva i suradnje, situacija se dodatno pogoršala. Na scenu stupa nova generacija beskrupuloznih političara. Slovenska vrhuška koncem prošlog desetljeća odlučila je posegnuti za otvorenom ucjenom i blokadom Hrvatske, ne shvaćajući da teritorijalna koncesija ne može biti rezultat ucjene.

Rezultat te nepromišljene blokade i ucjene je i arbitražni sporazum, iz kojeg je Hrvatska, kad joj se pružila prilika, pobjegla glavom bez obzira. I današnji kaos u hrvatsko-slovenskim odnosima, koji polako poprima obrise prave katastrofe, posljedica je iste nepromišljenosti i neodgovornosti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka