Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 15° 4
Sutra: 15° 15° 4
15. studenoga 2018.
Zlu ne trebalo Denisa Romca

kolumna Hrvatska postaje balkanski vratar EU-a

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 9. veljača 2018. u 17:21 2018-02-09T17:21:40+01:00

Hrvatska je novom europskom strategijom za Balkan dobila snažno oružje, kojim će moći diktirati rješavanje bilateralnih sporova sa susjedima, uvjetujući njihovo pristupanje rješavanjem otvorenih pitanja po volji Hrvatske

Potkraj prošlog desetljeća, u vrijeme slovenske blokade hrvatskih pristupnih pregovora, u Sloveniji se često moglo čuti kako hrvatski put u EU vodi samo preko Ljubljane. Ta je slikovita rečenica bila odraz činjenice da je Hrvatska u tom trenutku mogla nastaviti svoj europski put tek nakon što riješi granični spor sa Slovenijom. A kako je Slovenija u tom trenutku već bila članica integracije kojoj je Hrvatska željela pristupiti – što znači da je odlučivala o svakom hrvatskom koraku u pristupnom procesu – to je značilo da je Ljubljana mogla uvjetovati i rješenje spora koje je povoljnije za Sloveniju.

I Hrvatska u tom pogledu nije mogla puno napraviti. U odnosu na Sloveniju nije bila u ravnopravnom položaju, s obzirom na to da je Ljubljana odlučivala o njezinom članstvu u EU-u. Slovenija je ekstenzivno koristila tu svoju povlaštenu poziciju, višekratno blokiravši Hrvatsku ne samo zbog granice, nego i zbog hrvatskog ZERP-a i duga Ljubljanske banke, premda se to često zaboravlja. Hrvatskoj u tom trenutku nije pomogla činjenica da neriješeno granično pitanje nije imalo puno veze s hrvatskim pristupnim procesom, premda je Ljubljana formalno iskoristila geografske karte u hrvatskoj pristupnoj dokumentaciji za blokiranje 14 hrvatskih pregovaračkih poglavlja. Tadašnja slovenska vlada tvrdila je da te karte prejudiciraju rješenje graničnog spora kako bi nametnula arbitražno rješenje koje je zapravo prejudiciralo konačno rješenje. Hrvatska je tada ponavljala da Slovenija zloupotrebljava svoje članstvo u EU-u i ucjenjuje Hrvatsku, no to nije impresioniralo Bruxelles. Iz Europske komisije su Hrvatskoj poručivali da može nastaviti pregovore, ali tek kada riješi problem sa Slovenijom.

Zašto je danas važno podsjetiti na ove okolnosti? Europska komisija u utorak je objavila novu europsku strategiju za Balkan, kojom želi oživiti zamrli proces proširenja EU-a. Prema novoj strategiji sve balkanske zemlje dobivaju perspektivu članstva, ali pod uvjetom da ispune sve predviđene uvjete za članstvo, među kojima je i jedan novi uvjet. Balkanske kandidatkinje za EU, naime, morat će u međuvremenu riješiti i otvorena pitanja sa susjedima, posebice granične sporove, jer Europska komisija više ne želi s novim članicama uvoziti njihove bilateralne sporove.

Drugim riječima, ono što se prije desetak godina smatralo slovenskom zloupotrebom pristupnog procesa, sada dobiva formalan blagoslov Europske komisije. A to znači da je Hrvatska novom europskom strategijom za Balkan dobila snažno oružje, kojim će moći diktirati rješavanje bilateralnih sporova sa susjedima, uvjetujući njihovo pristupanje rješavanjem otvorenih pitanja po volji Hrvatske. Upravo Hrvatska kao punopravna članica EU-a ima niz neriješenih pitanja sa susjednim zemljama koje nisu članice EU-a, a to žele postati. Neki će reći da su ucjene u procesu proširenja Unije nešto uobičajeno i očekivano, no sada rješavanje bilateralnih pitanja prvi put postaje formalni uvjet za članstvo u EU-u. Hrvatska će biti pod stalnim pritiskom da uredi svoje granice sa susjedima, no za razliku od susjednih zemalja, Hrvatskoj se, budući da je u EU-u, nikamo ne žuri.

Dok se Slovenija prije desetak godina u slučaju Hrvatske ponašala kao samoproglašeni vratar Europske unije, koji u svojim rukama drži ključeve europske integracije, Hrvatska sada dobiva i formalnu ulogu europskog portira koji će odlučivati o europskoj sudbini balkanskih nečlanica. Jer poruka Bruxellesa Srbiji, Crnoj Gori i BiH da prije ulaska u EU moraju riješiti granične probleme znači isto što i dati mandat Hrvatskoj da odlučuje tko može ući u EU, a tko ne.

Drugo je pitanje hoće li Hrvatska znati iskoristiti tu poziciju. Sudeći po dosadašnjim traljavim i neuspjelim pokušajima blokada Srbije, ali i usamljenosti i marginalnosti Hrvatske u EU-u, vjerojatno neće. I za uspješno ucjenjivanje potrebno je puno diplomatskog i političkog truda. Za to je potrebno imati moćne saveznike, koje Hrvatska nema. Svaka zloupotreba pristupnog procesa dovest će u pitanje hrvatsku privrženost procesu proširenja, s čime se treba znati nositi. Ta će situacija podrazumijevati i stalne pritiske izvana, i iz susjedstva i iz EU-a, što je krajnje zahtjevna situacija, pogotovo na dulji rok.

No postoji još jedna važna posljedica ovakve odluke. Prepuštanje rješavanja bilateralnih sporova budućim članicama izravna je posljedica nemoći Europske komisije u bizarnom arbitražnom sporu Hrvatske i Slovenije. Komisija time jasno daje do znanja da ne zna što bi u tom slučaju napravila, osim što poziva Ljubljanu i Zagreb da sjednu i riješe problem kao ozbiljne i odgovorne članice. Jasno je da je Ljubljana frustrirana ovakvim pristupom Europske komisije, koja formalno podržava arbitražnu odluku i njezinu implementaciju, ali nema instrumente kojima bi to i provela. Zato valja očekivati novo zaoštravanje u odnosima između Zagreba i Ljubljane. Slovenska strana vjerojatno će posegnuti za tužbom protiv Hrvatske pred Europskim sudom u Luksemburgu, no još bi veći problem za Hrvatsku mogla biti slovenska blokada Schengena, koji je premijer Plenković proglasio novim strateškim interesom Hrvatske. Jer ako Juncker ne želi više uvoz graničnih sporova u EU-u, zašto bi slovenski premijer Cerar dopustio uvoz otvorenih graničnih sporova u Schengen?

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Odmor tik do skijaških staza
VALAMAR OBERTAUERN HOTEL 4*

Odmor tik do skijaških staza