Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 1
Sutra: 9° 9° 1
16. studenoga 2018.
Komentar

kolumna DENIS ROMAC Ovakva Hrvatska ne zaslužuje brodogradnju

DENIS ROMAC Ovakva Hrvatska ne zaslužuje brodogradnju
DENIS ROMAC Ovakva Hrvatska ne zaslužuje brodogradnju
Autor:
Objavljeno: 28. kolovoz 2018. u 18:03 2018-08-28T18:03:00+02:00

Mnogi se nadaju da će se izbjeći najgore i da Vlada ipak neće dopustiti gašenje brodogradnje, najvažnije preostale industrijske grane u Hrvatskoj. Međutim, ta nada počiva na klimavim nogama, s obzirom na to da je ova zemlja u protekla dva ili tri desetljeća pretrpjela dramatičnu i sustavnu deindustrijalizaciju, u kojoj je nestalo na stotine industrijskih pogona, a s njima i tisuće radnih mjesta.

Tijekom svoje traumatične i neuspješne tranzicije Hrvatska je izgubila skoro svu svoju industriju i danas se, osim brodova, teško sjetiti nekog tehnološki naprednog i sofisticiranog proizvoda koji je djelo hrvatske industrije. Nekoć su se u ovoj zemlji proizvodili televizori, bijela tehnika, kućanski aparati, alati i strojevi, pa čak i traktori i autobusi, no to je sada prošlost. Hrvatska više nema što prodavati svijetu. Na početku tranzicijskog procesa udio industrije u BDP-u iznosio je skoro 40 posto, a danas je pao na mršavih 15 posto. Turizam je postao najvažnija gospodarska grana, a Hrvatska je postala destinacija.

Takva tragično pogrešna politika brzo je došla na naplatu. Ovakav model gospodarstva s niskom dodanom vrijednošću uspješan je jedino u proizvodnji nezaposlenosti i poticanju iseljavanja, dovodeći u pitanje održivost mirovinskog, zdravstvenog i socijalnog fonda, koje više nema tko puniti.

Dok se cijela Europa okreće industriji i proizvodnji, Hrvatska se deindustrijalizirala. Kada se već volimo uspoređivati sa susjednom Slovenijom, na koju često – i to posve neopravdano – gledamo s visine, dobro je znati da Slovenci nisu napravili takve pogreške. Slovenija je sačuvala svoju proizvodnju, a udio industrije u slovenskom BDP-u otprilike je na razini njemačkog. Njemačka je, znamo, industrijska i izvozna velesila.

Slovenija je tako u prvih šest mjeseci ove godine izvezla robe u vrijednosti od 15,5 milijardi eura, dok je hrvatski robni izvoz u istom razdoblju vrijedio niti sedam milijardi, dvostruko manje od vrijednosti slovenskog robnog izvoza. Istodobno je slovenski uvoz bio manji od izvoza za 400 milijuna eura, dok je hrvatski uvoz premašio izvoz za više od četiri milijarde eura.
Premda se možda čine suhoparnima, ove brojke ocrtavaju razmjere naše katastrofe, ali i dubinu našeg poraza. Skoro dvostruko više Hrvata izvozi upola manje od Slovenaca, što znači da smo višestruko neuspješniji od susjeda.

Ova zemlja više nije kadra sama izgraditi ni svoje infrastrukturne objekte. Aerodrom u Zagrebu sagradili su Francuzi, a Pelješki most izgradit će Kinezi.
Zato brodogradnju neće spasiti ni Batman na Jelačić placu, a ni jedna ili dvije plaće za očajne radnike Uljanika i »3. maja«, koje će Plenković i Marić, nakon mučnog natezanja, osigurati iz nekog fonda. Za spas je potrebna potpuna promjena dosadašnje gospodarske i industrijske politike, koja je odgovorna za sadašnju gospodarsku pustoš. A znamo da je to iluzija. Ovakva Hrvatska, koja misli da mora imati borbene avione, a ne i industriju, ne zaslužuje ni brodogradnju. Uništenje brodogradnje samo je zadnji čin ove tragedije.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka