Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 6
Sutra: 11° 11° 6
21. studenoga 2018.
Zlu ne trebalo Denisa Romca

Komentar Čekajući Trumpov prvi rat

Reuters
Reuters
Autor:
Objavljeno: 13. travanj 2018. u 19:20 2018-04-13T19:20:22+02:00

Trump odnedavno sve češće prijeti raketama i intervencijama, najprije u Sjevernoj Koreji, a sada i u Siriji, što i nije osobito iznenađenje s obzirom na to da je Trump, barem zasad, uz Jimmyja Cartera, jedini američki poslijeratni predsjednik koji nije pokrenuo nijedan rat

Čini se kao da je Donald Trump jedva dočekao priliku za eskalaciju sirijske krize, premda bi ta eskalacija mogla biti uvod u izravan američko-ruski raketni obračun u Siriji. I ovaj je put sve počelo s bombastičnom Trumpovom objavom na Twitteru, u kojoj američki predsjednik poručuje Rusiji da se pripremi za »lijepe, nove i pametne« rakete, premda je samo riječ o Trumpovom odgovoru na prijetnju ruskog veleposlanika u Libanonu Aleksandra Zasipkina kako će Rusi srušiti svaku raketu koju će Amerikanci ispaliti na Siriju. Ruski veleposlanik također je rekao da će, osim projektila, biti ciljano i svako lansirno mjesto s kojeg se rakete ispaljuju.

Riječ je o ruskom odgovoru na najavu američke odmazde zbog navodnog kemijskog napada u pobunjeničkoj Dumi pored Damaska, u kojem su, prema navodima pobunjenika, smrtno stradali deseci civila. Premda Zasipkin smatra da bi sukob svakako trebalo izbjeći i spor riješiti pregovorima, jasno je da bi izravan raketni okršaj Amerikanaca i Rusa mogao voditi u izravan američko-ruski sukob. O posljedicama takvog obračuna u ovom se trenutku ne usuđujemo ni špekulirati.

U međuvremeni su propali svi pokušaji da se problem riješi diplomatskim putem, u okviru Vijeća sigurnosti UN-a. Rusi su vetom blokirali američku rezoluciju o kemijskom napadu u Dumi, kao što su, uostalom, blokirali i sve dosadašnje rezolucije koje su o Siriji predlagale zapadne zemlje. Rusija u ovom slučaju ne popušta i ne želi ponavljanje zapadne »prevare« iz Libije. Putin smatra da su europske zemlje uz potporu SAD-a zloupotrijebile rezolucije Vijeća sigurnosti u Libiji za svrgavanje režima pukovnika Gadafija i njegov linč, što je postao jedan od glavnih argumenata protiv rušenja režima u Siriji.

I dok su američku rezoluciju Amerikanci zaustavili vetom, ruski tekst rezolucije doživio je još goru sudbinu. Ruski prijedlog rezolucije o Dumi podržalo je samo šest članica Vijeća sigurnosti. Zato se u ovom trenutku čini malo vjerojatnim da će slučaj navodnog kemijskog napada dobiti istražiteljski epilog, pogotovo nakon što su snage sirijskog režima jučer preuzele nadzor nad Dumom i cijelom pobunjeničkom enklavom u Istočnoj Guti.

I sada se očekuje američki odgovor na navodno korištenje kemijskog oružja od strane sirijskog režima. Čini se da bi se Amerikancima u odmazdi mogle pridružiti Velika Britanija i Francuska. Neobično je, naravno, što je formalno nepotvrđen i nejasan događaj u Dumi iskorišten za najnoviju eskalaciju, premda je dosad u sedmogodišnjem ratu u Siriji ubijeno više od pola milijuna ljudi, a raseljeno njih više od deset milijuna, a to Zapadu ipak nije bio dovoljan razlog za intervenciju.

Kako objasniti tu očitu hipokriziju? Čini se da je Trump, baš kao i neki njegovi prethodnici, spreman vanjskopolitičke probleme koristiti kako bi odvratio pozornost sa svojih sve većih problema kod kuće. U trenutku dok je Trump, nepredvidljiv kakav jest, najavljivao »brz i strelovit« odgovor Rusima u Siriji, kod kuće se suočavao s još jednim »napadom«, koji je također nazvao »napadom na državu«. Trump nije mislio na napad kemijskim oružjem kod Damaska, nego na pretres što ga je FBI izvršio u uredu njegovog osobnog odvjetnika Michaela Cohena, nazivajući taj čin »sramotnom akcijom« i »lovom na vještice«. Cohen se našao usred istrage posebnog istražitelja Roberta Muellera koji istražuje rusko miješanje u američke izbore i zbog kontroverzne isplate novca pornozvijezdi koja tvrdi da je 2006. imala spolne odnose s Trumpom. Ta bi istraga Trumpa mogla stajati funkcije, zbog čega američki predsjednik više ne krije da razmišlja o Muellerovoj smjeni, premda ovlast za njegovu smjenu ima samo ministar pravosuđa.

Očito je, dakle, da Trump kod kuće ima jako puno razloga zbog kojih mu odgovara novo zaoštravanje u Siriji. Pritom valja imati na umu nedavne promjene u Trumpovoj Bijeloj kući, koja sve više podsjeća na ratni kabinet. Premda je nedavno američki neokonzervativni jastreb John Bolton zamijenio generala H. R. McMastera na poziciji Trumpova savjetnika za nacionalnu sigurnost, što sigurno neće pridonijeti demilitarizaciji Trumpova kabineta, s obzirom na to da je Bolton jedan od najratobornijih američkih diplomata koji je uvijek davao prednost bombama i topovima, a ne diplomaciji. Uz Boltona, koji je bio jedan od najvažnijih suradnika bivšeg američkog predsjednika Georgea Busha mlađeg i njegov veleposlanik u UN-u, u Trumpovoj ekipi na poziciji državnog tajnika odnedavno je i konzervativni republikanac Mike Pompeo, donedavni šef CIA-e, koji je također poznat kao veći ljubitelj govora oružja od diplomacije. Na čelu CIA-e Pompea je zamijenila Gina Haspel, koja je u svojoj dugogodišnjoj karijeri u CIA-i upravljala tajnim zatvorom u kojem su mučili zatvorenike.

Izolacionist Trump, koji je pobijedio na predsjedničkim izborima oštro kritizirajući intervencionističku politiku svojih predsjednika, osobito Busha mlađeg, popunjava kabinet Bushovim jastrebovima. Zato Trump odnedavno sve češće prijeti raketama i intervencijama, najprije u Sjevernoj Koreji, a sada i u Siriji, što i nije osobito iznenađenje s obzirom na to da je Trump, barem zasad, uz Jimmyja Cartera, jedini američki poslijeratni predsjednik koji nije pokrenuo nijedan rat.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Promjenom opskrbljivača do manjih troškova za plin
Imaju li tvrtke i obrti izbor ukoliko porastu cijene plina

Promjenom opskrbljivača do manjih troškova za plin