Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 5° 1
Sutra: 5° 5° 1
13. prosinca 2018.
Komentar Denisa Romca

Čekajući Schengen

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 13. listopad 2017. u 16:44 2017-10-13T16:44:03+02:00

Hrvatska mora jasno iskazati ne samo ambiciju, nego i sposobnost da se uskoro pridruži Schengenu i eurozoni, kako bi ostala u igri za buduću europsku jezgru, koju će činiti one članice koje budu pokazale kapacitet za dublju integraciju.

Ulaskom u EU prije četiri godine hrvatska je politika ispunila strateški cilj, nakon kojeg svjedočimo kontinuiranoj regresiji na skoro svim područjima. Hrvatska je brzo izgubila proeuropski entuzijazam i kao punopravna članica EU ponovno je postala uskogrudna, nacionalistička zemlja, posvađana sa svim svojim susjedima – jednom nogom u EU, a drugom duboko u balkanskom blatu.

No rasplet krize u samoj Uniji Hrvatskoj ponovno pruža mogućnost da europski ciljevi ponovno postanu i njezini nacionalni prioriteti. Riječ je, naravno, o Schengenu i eurozoni. Schengenska Europa bez granica i zajednička valuta, unatoč konstrukcijskim pogreškama i slabostima, što se osobito odnosi na eurozonu, najvažnija su europska postignuća. Hrvatska kao najmlađa članica EU još nije članica Schengena ni eurozone.

Nakon skorog odlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz EU neće više biti nijedne važnije i moćnije članice koja se protivi dubljoj integraciji EU. To će onda otvoriti prostor stvaranju tzv. Europe više brzina, o čemu se već neko vrijeme govori, a to pak znači da Hrvatska nema puno vremena. Hrvatska mora jasno iskazati ne samo ambiciju, nego i sposobnost da se uskoro pridruži Schengenu i eurozoni, kako bi ostala u igri za buduću europsku jezgru, koju će činiti one članice koje budu pokazale kapacitet za dublju integraciju.

Taj interes i ambicija moraju biti vjerodostojni, a ne samo deklarativni. Istina je da je premijer Plenković već proglasio je ulazak u Schengen prioritetom, no to su činili i njegovi prethodnici, a dobro znamo kako se to završilo. Bivši premijer Milanović obećavao je nakon ulaska u EU da će Hrvatska za dvije godine biti spremna za Schengen, a odonda su prošle četiri godine, a Hrvatska će biti spremna tek sljedeće godine. I riječ je samo o tehničkoj pripremljenosti, jer se političkim preprekama uopće nismo ozbiljnije pozabavili, iako dobro znamo da će o našem članstvu naposljetku odlučivati politička volja članica schengenske zone.

Kada su se pojavili prvi planovi preustroja EU i stvaranja Europe više brzina, slovenski premijer Miro Cerar je kazao kako Slovenija podržava takve planove, ultimativno poručivši da je Slovenija spremna i odlučna ostati u Europi prve brzine. Cerarov hrvatski kolega, premijer Plenković, upitan o istome kazao je da se Hrvatska jasno izjasnila protiv Europe više brzina i stvaranja užih skupina zemalja koje bi išle u dublje integracije, propustivši time pokazati i najmanju ambiciju da Hrvatska postane dio najpovezanije Europe.

Sličan stav zastupa i predsjednica Grabar-Kitarović, koja je »izrazito« protiv Europe više brzina. Predsjednica uvjerava da je upravo zato pokrenula Inicijativu tri mora, koja je, prema njezinim riječima, usmjerena na »koheziju europskog prostora«, iako upravo predsjednica države dosad uopće nije iskazivala interes za EU, a, uostalom, i Europska komisija bojkotirala je varšavski summit njezine »europske« inicijative. I pritom je poražavajuće da je upravo inicijativa Tri mora, koja Hrvatsku udaljava od Schengena i eurozone, jedina inicijativa po kojoj je Hrvatska danas prepoznatljiva u EU, što svjedoči o neambicioznosti i neuvjerljivosti europske politike premijera Plenkovića, koja Europi nije ponudila ništa drugo. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka