Grad: Rijeka
Danas: 21° vedro
Sutra: 9° 23° moguća kiša
22. rujna 2017.
Zlu ne trebalo Denisa Romca

kolumna Blokada ulaska u OECD najava blokade Schengena

Snimio Vedran KARUZA
Snimio Vedran KARUZA
Autor:
Objavljeno: 8. rujan 2017. u 19:30 2017-09-08T19:30:00+02:00

Ljubljana želi poručiti Zagrebu da je spremna iskoristiti baš sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju, kako ona tradicionalna, tako i nekonvencionalna, poput blokade i ucjene, da privoli Zagreb na implementaciju arbitražne odluke

Najavu nove slovenske blokade Hrvatske, ovaj put ulaska Hrvatske u OECD, valja shvatiti isključivo kao upozorenje. Iako je OECD elitni i utjecajni klub gospodarski najrazvijenijih država svijeta, riječ je o konzultativnoj organizaciji, koja svoje članice savjetuje u gospodarskim, poreznim, razvojnim, obrazovnim i sličnim pitanjima, u cilju gospodarskog rasta i razvoja, ali ne donosi obvezujuće odluke.

Drugim riječima, članstvo u OECD-u nije za Hrvatsku vitalno pitanje, zbog čega Hrvatska zbog najnovije slovenske blokade neće trpjeti ozbiljniju štetu.

Taj neuobičajen potez Ljubljane ipak predstavlja važan alarm. Tim alarmom Ljubljana želi poručiti Zagrebu da je spremna iskoristiti baš sva sredstva koja joj stoje na raspolaganju, kako ona tradicionalna, tako i nekonvencionalna, poput blokade i ucjene, da privoli Zagreb na implementaciju arbitražne odluke.

Sličan je alarm Ljubljana Zagrebu poslala i nedavno, kada je slovenski regulator tržišta osiguranja odbio i drugi pokušaj hrvatske Adris grupe da poveća svoj vlasnički udio u slovenskoj osiguravateljskoj kompaniji Sava Re, ali taj alarm očito nije izazvao ozbiljniju pozornost u Zagrebu.

Adris je tada posve opravdano upozoravao da kod donošenja te odluke nisu presudili poslovni, nego neki drugi razlozi, jer radilo se o političkim razlozima, o čemu svjedoči činjenica da su povećanje Adrisovog vlasničkog udjela u slovenskoj kompaniji izravno blokirali ljudi iz stranke slovenskog premijera Mire Cerara.

Slovenska radikalizacija arbitražnog spora rezultat je novih okolnosti. Slovenija se nakon objave arbitražne odluke uspjela izboriti za bitnu potporu Europske komisije, koja je pozvala obje strane na implementaciju arbitražne presude, premda je u prvoj reakciji Europska komisija izrijekom priznala da je riječ o bilateralnom pitanju.

Naknadno objavljeni zapisnik zasjedanja kolegija Europske komisije, međutim, sugerira kako u Komisiji i njezinoj pravnoj službi prevladava stav da hrvatsko-slovenska arbitraža, premda bilateralno pitanje, ima i izravan utjecaj na europsko pravo, odakle proizlazi i jurisdikcija EU-u u ovom pitanju.

Upravo u jurisdikciji EU-a u Ljubljani su vidjeli ključ za rješenje ovog spora u vlastitu korist, s obzirom na to da je slovenskim dužnosnicima jasno da bez izravnog uključenja Europske komisije neće uspjeti prisiliti Hrvatsku na implementaciju arbitražne odluke.

Slovenska strategija zato se temeljila na »europeizaciji« arbitražnog spora, a zato je slovenski šef diplomacije Erjavec još koncem srpnja uvjeravao Europsku komisiju da Hrvatska ne krši samo hrvatsko-slovensku granicu, nego i schengensku granicu.

A to, uvjeravao je Erjavec, već predstavlja kršenje pravnog reda EU-u, što samo po sebi delegitimira hrvatsko članstvu u Schengenu, pozivajući Europsku komisiju da Hrvatsku tretira isto kao i Poljsku, kao zemlju koja ugrožava temeljne vrijednosti EU-u.

Međutim, ono što se dogodilo proteklih dana pokazuje da je Europska komisija odlučila napraviti korak natrag. Slovenske su vlasti imale velika očekivanja od posjeta potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa proteklog vikenda Sloveniji i Bledu, nadajući se da će od drugog čovjeka Europske komisije dobiti konačnu potvrdu da Bruxelles neće samo stajati po strani, nego da će se aktivno uključiti u proces implementacije arbitražne odluke.

Ali to se nije dogodilo. Timmermans je i dalje pozivao na implementaciju arbitražne odluke, priznajući da je arbitraža pitanje vladavine prava, ali je jasno dao do znanja da Europska komisija »zasad« ostaje po strani, prepuštajući rješenje problema Zagrebu i Ljubljani. Štoviše, Timmermans je u jednom trenutku kazao i da granice u EU-a nisu toliko bitne, čime kao da je želio poručiti Slovencima da ne bi trebali toliko inzistirati na pitanju koje nije od vitalnog značaja, s obzirom na to da su i Slovenija i Hrvatska u EU-u.

Ne treba sumnjati da je takav stav razočarao Erjavca i slovenskog premijera Cerara, a najava blokade ulaska Hrvatske u OECD vjerojatno predstavlja odraz tog razočaranja.

Ta je blokada – pri čemu moramo imati na umu da su blokade i ucjene u diplomaciji krajnje sredstvo, koje se koristi rijetko i samo u krajnjoj nuždi, a još rjeđe javno najavljuje, kao što je to prekjučer učinila slovenska strana – najava spremnosti slovenskog državnog vrha da sutra podjednakom tvrdokornošću blokira ulazak Hrvatske u Schengen, pa makar u tom pothvatu ostala potpuno usamljena.

Iztok Mirošič, državni tajnik u slovenskom ministarstvu vanjskih poslova i jedan od najsposobnijih slovenskih diplomata, koji je zadužen za Hrvatsku, ovih je dana za EurActiv rekao da bi bilo »vrlo smiješno« da Hrvatska pristupi Schengenu, a da se ne zna koje su njezine granice, one koje je odredila međunarodna arbitraža ili one koje priznaje sama Hrvatska.

Zato će arbitražno pitanje za Plenkovića ostati drugorazredno, svakako manje važno od problema s pokličem »Za dom spremni« i ustašama, ali samo do dana kada će Hrvatska formalno zatražiti ulazak u Schengen.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka