Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
12. prosinca 2017.
Zlu ne trebalo Denisa Romca

Besplatan ručak za sve

Besplatan ručak za sve
Besplatan ručak za sve
Autor:
Objavljeno: 9. listopad 2013. u 13:09 2013-10-09T13:09:07+02:00

Temeljni dohodak, kažu stručnjaci, apsolutno je provediv i fiskalno održiv. Zamijenio bi socijalni sustav koji je u borbi protiv siromaštva i nezaposlenosti neučinkovit, a usto je i korumpiran

Najprije se sve to činilo kao još jedna razbludna maštarija ili čista utopija, ako već ne i nešto puno gore, recimo pokušaj restauracije socijalizma ili, nedajbože, komunizma. Jer što bi drugo ideja da država mora svim odraslim građanima isplaćivati jednak iznos, bez obzira na njihov položaj u društvu, mogla značiti doli potvrdu zaključka kako »komunizam možeš izbaciti iz Hrvatske, ali ne možeš iz Hrvata«, kako je glasio jedan tipično hrvatski komentar ideje bezuvjetnog temeljnog dohotka?

   A onda se dogodila Švicarska. Nakon spektakularnog performansa u kojem su ispred švicarskog parlamenta istovarili osam milijuna kovanica od pet centi, u ime svih osam milijuna Švicaraca, predavši 130 tisuća potpisa za raspisivanje referenduma o uvođenju bezuvjetnog temeljnog dohotka - 30 tisuća više nego što je bilo potrebno i tri mjeseca prije isteka roka - i poslovično sumnjičavi Hrvati shvatili su da ipak nije riječ o šali. Možda upravo zbog švicarskog primjera Hrvatska ovih dana obara rekorde po broju prikupljenih potpisa u korist inicijative za uvođenje temeljnog dohotka i u Europskoj uniji.

   Iako će se ideja temeljnog dohotka mnogima činiti preradikalnom, ona to u svojoj suštini nije. Iako nije rođena s krizom nego puno prije, ideja temeljnog dohotka otklanja glavni uzrok krize: neravnomjernu distribuciju društvenog bogatstva u rukama povlaštene manjine i stagnaciju ili siromašenje većine stanovništva. No nije riječ o revoluciji: temeljni dohodak ne zahtijeva promjenu vlasništva nad sredstvima za proizvodnju. Riječ je o evoluciji kapitalističkog sistema i njegovu humaniziranju, odnosno ispravljanju njegove sistemske pogreške. Koncentracija bogatstva i siromašenje većine škodi kapitalizmu, sustavno smanjujući potražnju, dok kapitalizam treba potrošača, a ne čovjeka koji će strepiti za svoju egzistenciju. Nije dovoljno da je dobro samo Todoriću, mora biti dobro i njegovoj blagajnici.

   Institut temeljnog dohotka savršeno je, dakle, kompatibilan s kapitalizmom. Rješava problem nejednakosti, siromaštva i nezaposlenosti. Ne čini to onako kao što to čine aktualni europski krizni menadžeri, koji Europu izvlače iz krize koristeći se istom recepturom koja nas je i dovela u krizu. Evo njihovih rezultata: četvrtina europske populacije, odnosno 120 milijuna Europljana, na granici je siromaštva ili ispod te granice, a 2015. siromaštvo i bijeda očekuje 150 milijuna Europljana! Ni gospodarski rast ni investicije, čak ako ih i dočekamo, neće smanjiti nezaposlenost, jer na tome počiva logika kapitala, kojemu je jedini cilj sa što manje ljudi i troškova maksimizirati profit.

   Stoga trebamo drugi model. Temeljni dohodak, kažu stručnjaci, apsolutno je provediv i fiskalno održiv. Zamijenio bi socijalni sustav koji je u borbi protiv siromaštva i nezaposlenosti neučinkovit, a usto je i korumpiran. Osim toga, riječ je o elementarnoj pravičnosti. Društvo na našem stupnju razvoja ne može sebi dopustiti toliki stupanj bijede i nepravde. Moramo o tome razmisliti, možda upravo sada, kada slavimo 22. rođendan neovisnosti. Nije više dovoljno trubiti kako imamo Hrvatsku. Vrijeme je da se zapitamo kakva je ta naša Hrvatska.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka