Grad: Rijeka
Danas: 15° pretežno oblačno
Sutra: -3° 4° snijeg
25. studenoga 2017.
Zlu ne trebalo Denisa Romca

Komentar Arbitražna katarza

Za sudbinu arbitraže, puno je važnije kako će proći sastanak premijera Plenkovića i Cerara u Ljubljani 12. srpnja / Foto REUTERS
Za sudbinu arbitraže, puno je važnije kako će proći sastanak premijera Plenkovića i Cerara u Ljubljani 12. srpnja / Foto REUTERS
Autor:
Objavljeno: 4. srpanj 2017. u 12:37 2017-07-04T12:37:59+02:00

No – i to je najvažnije u prošlotjednoj arbitražnoj odluci – Slovenija pritom nije dobila hrvatsko teritorijalno more. Dobila je, dakle, slobodan režim prolaska kroz hrvatske teritorijalne vode, što je cijelo vrijeme navodno i zahtijevala, iako u Ljubljani ne kriju razočarenje činjenicom da nisu dobili teritorijalni koridor do otvorenog mora, odnosno neposredan dodir svog teritorijalnog mora s otvorenim morem

Važno je, naravno, što će o arbitraži danas reći Europska komisija, kolikogod u Zagrebu naglašavali činjenicu da Komisija nije stranka u ovom postupku i nema formalne ovlasti kada je riječ o arbitraži. Arbitražni sporazum sklopljen je uz posredovanje Europske komisije, koja je iznimno zainteresirana za ishod ovog postupka. Pa ipak, za sudbinu arbitraže, kao i za budućnost hrvatsko-slovenskih odnosa koji su za obje države od vitalnog značaja, puno je važnije kako će proći sastanak premijera Plenkovića i Cerara u Ljubljani 12. srpnja, prvi nakon prošlotjedne objave arbitražne odluke.

Uoči tog sastanka pozicije Zagreba i Ljubljane čine se nepomirljivima. Hrvatska je unaprijed najavila da neće priznati ishod arbitraže, za razliku od Slovenije, no otrežnjujuća arbitražna odluka možda predstavlja odličan temelj za novi dogovor. Pokazalo se, naime, da je arbitražna presuda iznenađujuće uravnotežena. Arbitraža ni izdaleka nije zadovoljila megalomanska očekivanja Ljubljane, a nisu se ostvarila ni najcrnje slutnje Zagreba. Kada je riječ o ključnom zahtjevu Ljubljane – famoznom izlazu na otvoreno more – arbitražni je sud postupio krajnje oprezno, uvažavajući interes Slovenije za slobodnom komunikacijom, ali i štiteći integritet hrvatskih teritorijalnih voda. Drugim riječima, Slovenija je dobila zaštićen »izlaz na otvoreno more«, što je i zahtijevala svih ovih godina, zbog čega je slovenska vrhuška prije desetak godina i krenula u avanturu s blokadom Hrvatske, bez obzira na nepobitnu činjenicu da joj slobodu plovidbe jamče i sve međunarodne konvencije, a Hrvatska joj to pravo nikad nije osporila.

No – i to je najvažnije u prošlotjednoj arbitražnoj odluci – Slovenija pritom nije dobila hrvatsko teritorijalno more. Dobila je, dakle, slobodan režim prolaska kroz hrvatske teritorijalne vode, što je cijelo vrijeme navodno i zahtijevala, iako u Ljubljani ne kriju razočarenje činjenicom da nisu dobili teritorijalni koridor do otvorenog mora, odnosno neposredan dodir svog teritorijalnog mora s otvorenim morem.

Jasno je i zašto. Jedan dio slovenske političke i stručne javnosti, naime, govoreći o neometanom pristupu koparskoj luci kao glavnom i vitalnom strateškom interesu, zapravo je htio proširenje slovenskog teritorijalnog mora na štetu Hrvatske. Takav teritorijalni zahtjev, uostalom, bio je ugrađen i u arbitražni sporazum, u kojem stoji odredba da će arbitražni sud odrediti ne samo granicu na moru i kopnu između dviju država, nego i famozni slovenski kontakt s otvorenim morem. No, arbitražni sud odolio je izazovu i postupio odgovorno, poručivši Sloveniji: da, imate pravo na slobodan pristup otvorenom moru, ali nemate pravo na tuđi teritorij. Zato bi ova odluka morala imati katarzičan učinak i na slovensku i na hrvatsku političku i stručnu elitu, a nadamo se i na ukupne hrvatsko-slovenske odnose.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka