Grad: Rijeka
Danas: 24° moguća kiša
Sutra: 14° 27° oblačno
13. prosinca 2017.
Komentar Denisa Romca

kolumna Arbitraža itekako postoji

arhiva NL
arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 27. lipanj 2017. u 15:39 2017-06-27T15:39:14+02:00

Slovenska blokada hrvatskog ulaska u Schengen u tom slučaju više je nego sigurna, kao što je sigurna i kasnija blokada ulaska Hrvatske u Eurozonu. A Slovenija, za razliku od Hrvatske, zna kako realizirati takvu blokadu, što je i dokazala

Predsjednica Grabar-Kitarović uvjerava da Hrvatska neće ni prihvatiti ni odbaciti odluku arbitražnog suda, i to iz jednostavnog razloga: arbitraža ne postoji. Takva rezolutna tvrdnja, međutim, nema uporište u stvarnosti. Arbitraža itekako postoji, ona je živa i zdrava, bez obzira na činjenicu da je Hrvatska njezino djelovanje odlučila ignorirati. U tome, uostalom, i jest najveći problem sadašnje pozicije Hrvatske: iako se Hrvatska nakon arbitražnog skandala odlučila za brzopotezno iskakanje iz arbitražnog broda, taj brod nastavio je ploviti bez Hrvatske, i to u skladu s arbitražnim sporazumom. Arbitraža je, dakle, nastavila postojati, iako na Pantovčaku vjeruju da ne postoji, a sličnu iluziju dijele i u Banskim dvorima i na Zrinjevcu.

A iz te iluzije proizlaze i brojne druge iluzije naših dužnosnika kada je riječ o arbitražnom sporu sa Slovenijom. Jedna od njih je očekivanje nove šefice hrvatske diplomacije Marije Pejčinović Burić da Slovenija neće poduzimati jednostrane akcije, što je također potpuno nerealno. Pa kako bi to Slovenija mogla ispoštovati arbitražnu odluku ako slovenski patrolni brodovi barem ne pokušaju zaploviti koridorom do otvorenog mora, famoznim dimnikom, u slučaju da ga arbitražni sud presudom dodijeli Sloveniji? Ljubljana će odluku pokušati implementirati na terenu, i to do zadnje točke.

Iluzija je, dakle, očekivati da će Slovenija sjediti skrštenih ruku, kao što je iluzija vjerovati i da Slovenija neće vršiti pritisak na Hrvatsku i da neće blokirati hrvatski ulazak u Schengen ako Hrvatska ne bude poštovala arbitražnu odluku. Slovenska blokada hrvatskog ulaska u Schengen u tom slučaju više je nego sigurna, kao što je sigurna i kasnija blokada ulaska Hrvatske u Eurozonu. A Slovenija, za razliku od Hrvatske, zna kako realizirati takvu blokadu, što je i dokazala. Slovenija će pritom imati zvučno objašnjenje: kako prepustiti čuvanje europske granice nekome tko ne poštuje odluke međunarodnih sudišta? To što je proširenje Schengena i pomicanje schengenske granice na Dunav u interesu Slovenije u ovom slučaju nije od osobite važnosti, jer implementacija arbitražne odluke i teritorijalni izlaz na otvoreno more za Ljubljanu su neusporedivo važniji.

A bez ulaska u Schengen i Eurozonu Hrvatska ostaje periferija nove Europe, koja se upravo stvara pod vodstvom Francuske i Njemačke. Toga su, čini se, svjesni i u Banskim dvorima i na Pantovčaku, o čemu svjedoči recentno neukusno udvaranje zemljama Višegradske skupine, osobito Poljskoj i Mađarskoj, trenutačno najvećim kršiteljicama europskih vrijednosti u cijeloj Uniji. Hrvatska ubrzano prilagođava svoju politiku takvoj suradnji, o čemu svjedoči nedavna degradacija hrvatske politike ljudskih prava. Sve to, naravno, moramo imati na umu kad govorimo o arbitraži. 

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka