Europska je komisija jučer upalila zeleno svjetlo Hrvatskoj da postane punopravna članica zone Schengena, ali je Slovenija odmah najavila crveno. Iako je ovime Hrvatska preskočila veliku prepreku prema tome da postane ravnopravna članica EU-a, cijela je priča daleko od gotove.

Potrebna je još i politička odluka zemalja članica. A tu se kao prvi problem nameće Slovenija. Naši su sjeverni susjedi, naime, jako ljuti zbog toga jer je Hrvatska izašla iz kompromitirane arbitraže o granici pa se čini da će jedan majušni djelić sjevernog Jadrana i dalje opterećivati odnose dviju zemalja. I stalno se prelijevati na druga područja. A jedno od njih je i Schengen. Što znači da bi nam se lako moglo dogoditi da ćemo prilikom ulaska u Sloveniju i dalje, još stanovito vrijeme morati prolaziti kroz kontrole u kojima čini se slovenska strana ponekad gotovo da uživa. Baš kao i slovenska politička elita u stalnom preuveličavanju ove teme, ponajčešće za njihovu domaću uporabu.

Ova je odluka Europske komisije i jako dobra vijest za Vladu Andreja Plenkovića. Iako ona naravno ne znači da se već danas može sjesti u automobil i bez ikakvih kontrola voziti do Pariza ili Varšave, riječ je o konkretnom pomaku u procesu koji će jednog, valjda ne tako dalekog dana, i to omogućiti. A što to znači jasno je svakom stanovniku Hrvatske. Sve te ocjene rejting agencija, proračunski suficiti, kamate na desetogodišnje obveznice za većinu ljudi obične su apstrakcije kroz koje se moraju probijati dok prate televizijske dnevnike kako bi se dokopali sporta i vremenske prognoze. Ali da bi se vrlo skoro mogli naći u poziciji da kroz Breganu prođu bez zaustavljanja jest definitivno informacija koja će svakog razveseliti.

A ako se to veselje poveže s Vladom mogao bi biti i koji glas više za HDZ. Tim više što je lako moguće da premijer preko Europske pučke stranke vjerojatno ipak malo pogurao neke stvari. A i MUP i ostali nadležni resori definitivno su odradili dobar posao. Vlada se definitivno može pohvaliti ovim uspjehom. Treba reći i da su hrvatski europarlamentarci pokazali da u hrvatskoj politici postoji neki zajednički nazivnik.

Osim Slovenije sada slijedi i hrvanje s još nekim zemljama članicama koje svaka iz svojih razloga još ne žele Hrvatsku kao punopravnu članicu zone Schengena. Cijeli EU tresu i dijele pitanja migrantskih valova, odnosno kako postići zajednički Europski pristup ovom problemu. Neke velike članice inzistiraju na tome da se prvo riješi ovo pitanje prije nego se bilo koga pripusti u Schengen. Uostalom, i Rumunjska i Bugarska su odavno ispunile sve tehničke kriterije, ono što je Hrvatska postigla tek jučer, a njihovi građani još uvijek moraju prolaziti kontrole kada žele ući recimo u Mađarsku. Tako da neće samo beskonačno natezanje sa Slovenijom biti problem. Sada slijedi veliki diplomatski napor kako bi prevladale prepreke naših sjevernih susjeda, ali i one koje će proizići i iz drugih problema koji opterećuju Europsku uniju.
Komisijina odluka ima i svoju drugu stranu. Baš kao i onu kada pojedi

na država članica EU-a objavi da ukida ograničenja za zapošljavanje hrvatskih građana. Naravno da je super da polako, barem formalno pravno, postajemo ravnopravni građani Europske unije. Ali to se na kraju svelo tek na to da deseci tisuća hrvatskih građana mogu lakše otići raditi u Irsku ili Njemačku. Svakako ne bi bilo dobro to da se ulazak u Schengen svede tek na to da netko tko se iz Osijeka trajno seli u München ne mora pritom gubiti pola sata na slovenskoj granici. Brojne hrvatske vlade godinama pregovaraju sa Slovenijom. Možda ne bi bilo loše da su, u kakvoj stanci za kavu, priupitali svoje slovenske kolege kako im je uspjelo da im se nakon ulaska u EU iselio tek zanemariv broj stanovnika. Odluka Komisije jest uspjeh Vlade Andreja Plenkovića. Ali ona ne smije zaboraviti da je Schengen ipak samo sredstvo, a ne i cilj sam po sebi.