Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
14. listopada 2019.
Uvodnik

Komentar ZLATKO CRNČEC Hrvatska - zemlja bez državnih praznika

Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Snimio Davor KOVAČEVIĆ
Autor:
Objavljeno: 9. listopad 2019. u 20:05 2019-10-09T20:05:20+02:00

Koliko je Tuđman znao i pretjerivati oko državne simbolike, toliko su njegovi nasljednici, možda čak još i više, otišli u suprotnom smjeru. Ti su se dani 18 godina preko volje odrađivali. Tako da je Hrvatska praktički zemlja bez državnih praznika. Stavljanje stvari na svoje mjesto moglo bi potrajati

Predsjednik HDZ-a Andrej Plenković smatra da treba intervenirati u državne praznike kako bi oni »građanima postali prepoznatljivi i refleksni«, te da je promjena potrebna jer se jasno vidi »što se primilo, a što se malo slabije primilo pa stvari treba staviti na svoje mjesto«.

Kada se već radi pretumbacija državnih praznika, treba svakako reći da u njoj ipak ne bi trebao nastradati Dan neovisnosti koji smo i jučer obilježili.

Iako neki visoki dužnosnici već javno govore da bi ga trebalo reducirati na običan spomendan, to ipak ne bi trebalo napraviti. Jer ako ćemo baš pošteno, to je ključan datum novije hrvatske povijesti.

Naime, 8. listopada 1990. u Zagrebu, u podzemnoj prostoriji zgrade Ine u Šubićevoj ulici, održana je sjednica Sabora na kojoj je njegov potpredsjednik Vladimir Šeks predložio odluku o prekidu svih ustavno pravnih veza s raspadujućom SFRJ.

Dogodilo se to u dramatičnim okolnostima jer je samo dan ranije JNA pokušala, raketirajući Banske dvore, likvidirati ne samo Franju Tuđmana već i predsjednika Vlade umiruće Jugoslavije Antu Markovića.

Zbog svega toga sam Tuđman iz sigurnosnih razloga nije bio prisutan, pa je Hrvatsku neovisnost proglasio Šeks. Pa je moguće i to bio razlog da je za vrijeme vladavine prvog hrvatskog predsjednika taj datum bio temeljito ignoriran. Iako je definitivno zaslužio biti proglašen državnim praznikom.

Što je, pomalo neočekivano, postao 2001. kada je na vlasti bila SDP-ova koalicija. Bez ikakvog vidljivog povoda zastupnik HSLS-a Ivo Škrabalo predložio je, a nekim čudom svih šest stranaka vladajuće koalicije prihvatilo, da se kao Dan državnosti ukine 30. svibnja, a proglasi 25. lipnja, te da se uvede Dan neovisnosti.

Da se nađe, HSS je u cijelu priču uveo i Tijelovo. Nikada nije do kraja bilo razjašnjeno zbog čega se vladajuća šestorka odlučila na ovaj zahvat. A potpuni je misterij zbog čega, kada su se već odlučili na ovaj kontroverzni potez, nisu napravili, i to jako blago rečeno, ama baš ništa da novi praznici zažive među građanima. Pomalo začudno, na potpuno su se isti način ponašali i kasnije HDZ-ove vlade uključujući i ovu aktualnu.

Jer najvažniji razlog zbog kojeg je 30. svibnja bio zaživio jest taj da je Tuđmanova vlast na taj dan radila velike fešte, vatromet i slavlja po cijeloj zemlji, a znala se zalomiti i prigodna vojna parada na zagrebačkom Jarunu.

Naravno, da je taj datum bitan, 30. svibnja 1990. sastao se prvi Sabor u povijesti izabran na izravnim, tajnim i općim izborima, ali je zaživio ponajviše zbog velikog angažmana tadašnje vlasti.

Koji je potpuno izostao nakon što je on ukinut. Pa je stoga zadnjih 18 godina vladala prava konfuziju kada su ljudi sami sebi postavljali pitanja zbog čega se točno na neki dan ne radi je državni praznik.

U SFRJ je svatko znao zbog čega je 29. studenoga važan datum. Kao što svatko u Francuskoj zna zbog čega je državni praznik 14. srpnja iako je od originalnog događaja prošlo sada već 230 godina.

Upitno je koliko će vladajući imati koristi od promjena državnih praznika. Naime, ipak je prošlo 18 godina od ukidanja 30. svibnja pa je dobar dio ljudi već i zaboravio na njega. Mladi ga se ni ne sjećaju.

Osim toga, nužno je, žele li od svega izvući izravnu političku korist, da 30. svibnja sljedeće godine naprave veliku feštu i povuku paralelu s Tuđmanom i devedesetima. Na taj bi način mogli napraviti za njih dobar uvod u parlamentarne izbore čije se održavanje očekuje ujesen 2020. godine.

Mada se može dogoditi i da birači to shvate isključivo kao predizbornu taktiku. A ako se zaista sve svede na jadnokratnu političku uporabu, lako se može dogoditi da se ne primi čak ni 30. svibnja. Jer nisu krivi datumi iz 2001. što ih građani nisu prihvatili. Kriva je politika koja ih je ignorirala.

Koliko je Tuđman znao i pretjerivati oko državne simbolike, toliko su njegovi nasljednici, možda čak još i više, otišli u suprotnom smjeru. Ti su se dani 18 godina preko volje odrađivali. Tako da je Hrvatska praktički zemlja bez državnih praznika. Stavljanje stvari na svoje mjesto moglo bi potrajati.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.