Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 17° 1
Sutra: 17° 17° 1
14. studenoga 2018.
Putevi i stranputice

kolumna Makedonija (veliki) korak do priznatog imena

Foto Reuters
Foto Reuters
Autor:
Objavljeno: 18. lipanj 2018. u 15:22 2018-06-18T15:22:51+02:00

Naravno, bilo kakva nestabilnost u i oko Makedonije nema izravne veze s Hrvatskom. Međutim, neizravan je utjecaj sasvim druga stvar. Na Balkanu je uvijek na djelu bio sustav spojenih posuda pa čovjek nikada ne može biti siguran

Makedonija je jedina od sedam država nastalih od bivše Jugoslavije koja nema međunarodno priznati naziv. Tako je i u Ujedinjenje narode primljena kako Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija (FYROM). Riječ je o tome da službena Grčka smatra da ona ima isključivo pravo na naziv Makedonija jer se tako zove njena sjeverna pokrajina. Međutim, nakon punih 27 godina čini se da je napravljen prvi veliki korak prema rješavanju ovo problema koji je najjužnijoj bivšoj jugoslavenskog republici onemogućavao ulazak u Sjevernoatlantski savez i Europsku uniju. Ovog su tjedna dva premijera – Zoran Zaev i Aleksis Cipras – postigli kompromis oko naziva Republika Sjeverna Makedonija. Ovog je vikenda na Prespanskom jezeru odgovarajući sporazum i potpisan.

Međutim, do njegovog stupanja na snagu dug je i neizvjestan put. On treba proći ratifikaciju u oba parlamenta, a Makedonija će provesti i referendum. A stvar je u tome da se u obje zemlje sporazumu protivi cijela oporba koja je uglavnom desne i krajnje desne orijentacije, a u Grčkoj za njega neće glasovati ni krajnje desna stranka koja čini vladajuću većinu zajedno s krajnje lijevom Sirizom. Tako da je lako moguće da sporazum nikada i ne zaživi.

Otežavajuća je okolnost i to da obje zemlje imaju ogromne probleme i pored spora oko imena. Makedonija nije najbolje gospodarski stajala još dok je bila dio Jugoslavije, a sada je stanje još gore. A nažalost, nije izbjegla ni oružane sukobe. Naime, brojna albanska manjina utjecajna je u Makedoniji gdje je desni dio političke scene gleda kao Trojanskog konja koji igra za Tiranu u stvaranju Velike Albanije koja bi se osim matične države sastojala i od Kosova te dijelova Makedonije, Crne Gore i Srbije. I dok su makedonski problemi poznati samo javnosti u jugoistočnoj Europi, oni koji pritišću Grčku već su dugo jedna od vodećih svjetskih tema. Iako nije velika zemlja, preko Grčke i njene dužničke agonije prelama se cijela priča oko sudbine eura, zajedničke i od samog početka ukrivo postavljene europske valute. U Grčkoj je jaka, ali i dalje stalno jača krajnja desnica koja je ovog vikenda organizirala velike prosvjede u središtu Atene, pri čemu su se mogli vidjeti i prilično uvredljivi natpisi na račun slavenskih Makedonaca. Nije pošteđen ostao ni Cipras kojem su prosvjednici urlajući poručivali da je izdajica. Njegova je većina u parlamentu izrazito tanka, podržava ga 154 od 300 zastupnika i jedva je preko vikenda preživio glasovanje o povjerenju njegovoj Vladi. U samoj je Makedoniji raspoloženje slično, a sporazumu se, osim desne oporbe, protivi i predsjednik Republike koji najavljuje veto u slučaju da parlament uspije izglasati podršku ratifikaciji sporazuma.

Naravno, bilo kakva nestabilnost u i oko Makedonije nema izravne veze s Hrvatskom. Kao prvo, Makedonija je ipak dosta udaljena od Hrvatske i ne može na bilo kakav način ugroziti turizam, našu gospodarsku monokulturu. Turizam je jako plaho stvorenje i negativno reagira i na samu naznaku neke nestabilnosti. Druga je stvar to što Makedonija kao takva nema specifičnu težinu koja bi mogla izravno destabilizirati cijelu jugoistočnu Europu. Naprosto je premala. Međutim, neizravan je utjecaj sasvim druga stvar. Na Balkanu je uvijek na djelu bio sustav spojenih posuda pa čovjek nikada ne može biti siguran.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka