Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: °
Sutra: ° °
25. rujna 2018.
Pronađena zemlja Borisa Pavelića

kolumna Plač slobode

Plač slobode
Plač slobode
Autor:
Objavljeno: 5. srpanj 2018. u 18:28 2018-07-05T18:28:53+02:00

Prije 35 godina u tjedniku Nedjeljna Dalmacija objavljen je prvi broj nepreten-cioznoga satiričnoga podlistka »Feral«, a 1. lipnja 1993. objavljen je prvi broj samostalnog tjednika »Feral Tribune«. Nitko – ni HND, ni fakultet novinarstva, ni političkih znanosti, ni kroatistike, ni društva pisaca, ni PEN ni slova o tim obljetnicama nije kazao

Da se sloboda govora i kritike uistinu poštuju, za ovdašnje novinarstvo ova bi godina bila četverostruko obljetnička, pa bi se našao ne tek jedan povod za napad na bijedno stanje javnog govora u Hrvatskoj i njezinome južnoslavenskom susjedstvu.

Sviđalo se to naime kome ili ne, ali novinarstvo i »res publica« južnoslavenskih jezika vezani su poput spojenih posuda – kad susjedu crkne krava, oni preko likuju; kad susjedu krene nabolje, i oni smišljaju kako da se ukrcaju na vlak.

U medijima ta se povezanost vidi najjasnije i najbrže: ne bi li, na primjer, ove silne svađe proteklih mjeseci sa Srbijom, ma koliko ih uporno zločinci i svadljivi političari izazivali, pokvarile mnogo manje da su mediji s obje strane granice zreliji, neovisniji, razumniji i dobronamjerniji?

No, evo tih obljetničkih povoda. Prije 35 godina, u listopadu 1983., u tjedniku Nedjeljna Dalmacija objavljen je prvi broj nepretencioznoga satiričnoga podlistka, koji je njegov tvorac, splitski humorist Đermano Senjanović zvani Ćićo, nazvao »Feral«.

Deset godina kasnije, u rano proljeće 1993., sada već silno moćni nasljednik tog Senjanovićevog Ferala, tjedni četverostranični satirični podlistak »Slobodne Dalmacije«, u cijeloj bivšoj Jugoslaviji znameniti »Feral Tribune«, bio je neposrednim povodom da Tuđmanova vlast otvorenim političkim udarom protuzakonito poništi već provedenu privatizaciju, pa u HDZ-ove partijske uzde upregne »Slobodnu Dalmaciju«.

Tu je operaciju vodio čuvar HDZ-ova političkog logora Drago Krpina – da, isti taj Drago Krpina, koji će četvrt stoljeća kasnije, u svibnju godine gospodnje 2018., s pozornice nedavnoga Općeg izvještajnog Sabora HDZ-a, protiv tjednika »Novosti« grmjeti gotovo identičnim frazama kakvima je te 1993. grmio protiv »Feral Tribunea«.

Koji mjesec nakon uspješne likvidacije nezavisne »Slobodne Dalmacije«, 1. lipnja 1993., objavljen je prvi broj samostalnog tjednika »Feral Tribune«; i u sljedećih petnaest godina, do posljednjeg broja objavljenog 20. lipnja 2008., te će novine ispisati posve jedinstveno, dotad neviđeno poglavlje novinarstva, satire i slobodnoga mišljenja na južnoslavenskim jezicima.

Ali sve je to, očito, tek prašnjava arhiva. Jer, kao da nikoga u ovoj zemlji nema da se sjeti, da mladima objasni, ubojstvo Kulušićeve »Slobodne Dalmacije« i veliku priču o »Feral Tribuneu« – tek je regionalni portal balkaninsight.com podsjetio člankom u dva nastavka.

Nitko – ni HND, ni fakultet novinarstva, ni političkih znanosti, ni kroatistike, ni društva pisaca, ni PEN – jer u »Feralu« je ispisana i ponajbolja književnost devedesetih – ni slova o tim obljetnicama nije kazao.

No, zato imamo Krpinu – tog »Aliena« koji uleti kroz prozor kad ga njegovi izbace kroz vrata – kako i četvrt stoljeća kasnije, u lice svom stranačkom drugaru i »europskom« premijeru Plenkoviću, grmi iste nacionalističke prijetnje protiv novina.

Zato i imamo tu strahotu što se ovih dana zbiva u Mostaru, kao novo poglavlje u konstantnome kolektivnom mrcvarenju jednoga hrabrog i ponosnog medija. Mostarski portal tacno.net, naime, ovih je dana žrtva sustavnoga, očito namjernog i stručnog hakerskog napada, kojemu se samo s teškom mukom uspijeva oduprijeti.

Taj napad, najsnažniji i najkoordiniraniji dosad, stiže u isto vrijeme kada je glavna urednica tacno.neta Štefica Galić odlikovana ovogodišnjom njemačkom nagradom Johann Philipp Palm za slobodu govora.

To priznanje, koje je dobila zajedno s nezavisnom radijskom novinarkom Achiro Fortelo iz Južnog Sudana, Štefica Galić zaslužila je jer, kako stoji u obrazloženju nagrade, »zajedničku budućnost svih ljudi u BiH smatra mogućom samo ukoliko se užasi prošlosti razjasne i žrtve zamole za oprost«.

Galić, naveo je odbor nagrade, »imenuje počinitelje i mjesta etničkog čišćenja«, a zato je »izložena otvorenim prijetnjama, uznemiravanju i čak nasilnim napadima reakcionarnih nacionalista«, a »od državnih institucija nema zaštitu niti pomoć«.

Ipak, razabrali su u Njemačkoj ali ne i u njenoj »domovini«, Štefica Galić se »ne predaje i dalje odlučno radi na pomirenju svih naroda u svojoj zemlji«. Time je ona »izuzetan primjer koji odgovara smislu nagrade Johann Philipp Palm«, nagrade koja se dodjeljuje u znak sjećanja na izdavača kojega je Napoleon dao pogubiti jer je o njemu objavio kritički članak.

I tako to traje već 35, već 350 godina: Napolen je dao likvidirati Palma; Senjanović je otišao jer su mu cenzurirali njegov prvi »Feral«; 1993. Krpina je razvalio Kulušićevu »Slobodnu«; 2008. Sanaderovi »Europejci« došli su glave samostalnom »Feralu«; 2018. Krpina bi opet razvaljivao »Novosti«, a gnjevni nacionalisti došli bi glave malome ali hrabrom tacno.netu koji – što nije nevažno – vodi samostalna i ponosna žena.

Uistinu, uvijek se iznova može učiniti da tirani na kraju ipak pobjeđuju; uvijek se iznova može učiniti da je plač krajnja sudbina slobode. Ali to je samo prvi dojam: tekst završavamo primjedbom što ju je onomad napisao Feralov urednik Viktor Ivančić, a važnije ju je zapamtiti od bilo kojega ditatorskog nasilja: sve vam je to, gospodo tirani, »pobjeda privida«. Jer – »Protiv kritičkoga mišljenja moguće je počiniti svaku zamislivu vrstu zločina. Jedino što ga nije moguće zaustaviti«.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka