Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 6
Sutra: 9° 9° 6
21. studenoga 2018.
Zemlja koje nema Borisa Pavelića

Europeizacija Herceg- Bosnom

Zlatko Lagumdžija/foto: Arhiva NL
Zlatko Lagumdžija/foto: Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 10. veljača 2011. u 14:18 2011-02-10T14:18:20+01:00

Prihvati li sud teze tužiteljstva,  bit će dokazano da je dio hrvatskoga državnog vodstva,  uzurpirajući vlast u Hrvatskoj i provodeći unutarstranački puč u HDZ- u BiH, napao i dijelio BiH, stvarajući veliku Hrvatsku u granicama banovine iz 1939.

Bar zrno smjernosti – to je ono što manjka novostasalim zagovornicima federalizacije BiH koji su posred Zagreba ukopali rov da brane hrvatska prava u BiH. Sva ta novopokrenuta povika na ugroženost Hrvata u BiH bila bi ozbiljna, kada bi se one koji vrište moglo smatrati  vjerodostojnima.

. Ali ipak, ista ta stranka, tipičnom neosjetljivošću devedesetih, danas tvrdi da je treći entitet, ta varijanta  Herceg-Bosne, jedino jamstvo opstanka i europeizacije BiH

Ali oni to nisu: kako ozbiljno shvatiti onoga tko, arogantno samopouzdan, odbija uvažiti tragove vlastite ideje? Kako vjerovati onome tko zagovara treći entitet, a zanemaruje dramu koja se  upravo odvija u Haagu, gdje tužitelj u završnim riječima zakucava  čavle u lijes podebljanoga hrvatskog pereca? Kako odobravati ikome  tko nalazi bujicu pogrda za SDP BiH, ali ne misli da treba reći riječ o  Čovićevim postizbornim zazivima »stolnoga hrvatskog grada Mostara«?

Ne može se danas vjerodostojno govoriti o hrvatskoj politici u BiH, a  da se zanemari proces šestorici pred Haškim sudom.

Prihvati li sud teze tužiteljstva,  bit će dokazano da je dio hrvatskoga državnog vodstva,  uzurpirajući vlast u Hrvatskoj i provodeći unutarstranački puč u HDZ- u BiH, napao i dijelio BiH, stvarajući veliku Hrvatsku u granicama banovine iz 1939.

Projekt je u BiH vodila stranka koja danas zahtijeva  mjesto predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Svjesno su počinjeni  užasni, zastrašujući, masovni zločini. Ali ipak, ista ta stranka, tipičnom neosjetljivošću devedesetih, danas tvrdi da je treći entitet, ta varijanta  Herceg-Bosne, jedino jamstvo opstanka i europeizacije BiH. Podržava  je Republika Srpska, na zločinu stvoren entitet koji je i u ratu surađivao  s hrvatskim napadačima na BiH. 

Ni do dana današnjega tragovi ratne Herceg-Bosne nisu nestali s  ulica i iz politike u BiH. Ulica Mile Budaka, koju u završnim riječima spominje tužitelj Kenneth Scott, i danas para oči u središtu  Mostara.

Takva politička samodopadnost ne može donijeti ništa dobra; ona je  atavizam nastupa kakav su gajili Gojko Šušak i Mate Boban

Pohrvaćenje ustašizacijom, rekao je Scott, bila je možda najmračnija strana kroatizacije svega i svačega u Herceg-Bosni. To pohrvaćenje provedeno je silom, i samo po sebi bilo je zločin progona, tvrdi tužiteljstvo.

Ta vrst simboličkoga nasilja nije nestala iz BiH. Ulicama nisu vraćena stara ili dodijeljena zajednički dogovorena imena.  Prozor se i dalje zove Rama; Vakuf se i dalje zove Uskoplje. Križ i dalje  stoji na vrhu Huma; zvonik katedrale i dalje se gubi u oblacima nad  Mostarom; muslimanski radnici nisu vraćeni na posao u Aluminiju.

Zato su smjernost, solidarnost i politička uviđavnost najmanje što bi  hrvatska strana morala ponuditi želi li u dobroj vjeri pregovarati o budućnosti vlastite zemlje. Ali smjernosti nema: Dragan Čović, svojedobno dužnosnik paradržave koja u Haagu upravo biva proglašena  zločinačkom, govori o »stolnome hrvatskom gradu Mostaru«, kao da je  svibanj 1993., a ne kraj 2010. Čović odbija Tihiću honorirati to što zagovara pravo HDZ-a BiH da sudjeluje u vlasti, premda je u suparničkom političkom taboru, u koaliciji sa Zlatkom Lagumdžijom. 

Takva politička samodopadnost ne može donijeti ništa dobra; ona je  atavizam nastupa kakav su gajili Gojko Šušak i Mate Boban. Jest  možda točno da sarajevski antinacionalisti hvale Josipovića kad se klanja u Ahmićima, a napadaju kad brani Hrvate, ali točno je i to da  nacionalisti čine obrnuto: zaboravljaju Ahmiće, a galame o hrvatskim  pravima. Dragan Čović, primjerice, zaobišao je  Josipovića kada se poklonio u Ahmićima.

Prava su nužna, ali bez pamćenja neće biti ostvarena. Budemo li tražili prava, a negirali što smo učinili, nećemo nikamo dospjeti. Žalimo se da nas kolektivno optužuju, a zanemarivanjem to sami pothranjujemo. Jedini način da se tog tereta oslobodimo, jest priznati, pamtiti, razumjeti, ne zaboraviti. Reći: jest, učinili su  to u naše ime, ali znamo da je bilo pogrešno, i zato zahtijevamo da  nas se poštuje.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Promjenom opskrbljivača do manjih troškova za plin
Imaju li tvrtke i obrti izbor ukoliko porastu cijene plina

Promjenom opskrbljivača do manjih troškova za plin